S PRAVNOG GLEDIŠTA: Disciplinska tužba protiv glavne tužiteljice Gordane Tadić je neosnovana i neodrživa, ali montirana!

Dana 02. travnja/aprila 2021. godine, Ured disciplinskog tužitelja pri Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH (UDT VSTV BiH) podigao je tužbe protiv čelnika državnog pravosuđa, i to: predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca i glavne državne tužiteljice BiH Gordane Tadić.

Na teret im se stavljaju disciplinski prekršaji, nemara ili nepažnje, te narušavanja ugleda pravosuđa. Prema važećim propisima, predsjednik VSTV-a formira disciplinske komisije koje će utvrđivati odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. No, vratimo se konkretnim disciplinskim tužbama.

• točka : TCMS

Tužba protiv Gordane Tadić sadrži tri točke. 

Prvom tačkom Gordana Tadić je tužena zbog zloupotreba sistema TCMS koji automatski dodjeljuje predmete. Iako je bila obavezana Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta. Koristila ga je tek za vođenje predmeta koje je prethodno dodjeljivala po svom nahođenju. Zbog takvog postupanja dobila je i navodno upozorenje VSTV-a koje je ignorisala. Inače, ključne predmete su dobivali Oleg Čavka, Vedrana Mijović i Ćazim Hasanspahić.

• točka: sigurnosne provjere

Mada po Zakonu o zaštiti tajnih podataka tužioci ne prolaze proces sigurnosnih provjera, to se ne odnosi na njihove saradnike i drugo osoblje zaposleno u tužilaštvima. Međutim, Gordana Tadić kao glavna državna tužiteljica nikada nije uposlenike Tužilaštva BiH slala na sigurnosne provjere. Što više, upozoravali su je na to navodno iz Ministarstva sigurnosti BiH i iz VSTV-a, ali ona nikada nije promijenila svoju odluku. 

• točka: Stan 

Glavna državna tužiteljica tužila je državu BiH tražeći da joj se isplate troškovi odvojenog života i smještaja u Sarajevu. Kao dokaz je priložila ugovor sa stanodavcem iako ta osoba, u trenutku kada je tužila državu, uopće nije bila vlasnik stana.

Da ne postoji nikakva disciplinska odgovornost u radu glavne tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić, pokazuje i slijedeće:

Članom 5. Zakona o Tužilaštvu BiH jasno je propisano, da Glavni tužitelj predstavlja Tužiteljstvo i rukovodi njegovim radom, te da u odnosu na član 14. Zakona o Tužiteljstvu BiH u odnosu na unutrašnju organizaciju Tužiteljstva BiH, Pravilnik Tužilaštva donosi Glavni tužitelj uz odobrenje VSTV-a BiH.

U odnosu na član 15. Zakona o Tužiteljstvu BiH jasno je propisano, da „Upravom Tužilaštva rukovodi glavni tužilac. Glavni tužilac donosi opća uputstva za rad tužilačkih i administrativnih odjela Tužilaštva u skladu s Pravilnikom. Početkom svake godine glavni tužilac sastavlja opći plan o raspodjeli predmeta i upravnim stvarima. Po pitanju raspodjele predmeta, planom se obavezno utvrđuju objektivni kriteriji prema kojima se provodi raspodjela. Tokom godine u plan se mogu unijeti izmjene i dopune ako to zahtijeva promjena broja predmeta koji pristižu, odnosno srodnih upravnih stvari, ili zbog pojave ostalih nepredviđenih okolnosti“.

Prvom točkom Gordana Tadić je tužena zbog zloupotreba sistema TCMS-a koji automatski dodjeljuje predmete tužiteljima. Iako je bila obavezana, da postupa Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta.

PRAVILNIK O SISTEMU ZA AUTOMATSKO UPRAVLJANJE PREDMETIMA U TUŽILAŠTVIMA – TCMS (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 04/16, 37/16, 84/16 i 40/17), a cilj Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) je da se osigura jednoobrazan i pravilan način postupanja u TCMS-u od strane svih korisnika, u skladu sa pripadajućim ulogama.

Prema članu 8. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u Tužilaštvima – TCMS u odnosu na  raspodjela predmeta tužiocima jasno je propisano, da se „raspodjela predmeta tužiocima vrši se automatski, prema unaprijed određenim parametrima. TCMS administrator vrši evidentiranje i promjenu parametara za automatsku dodjelu predmeta, na osnovu odluke glavnog tužioca o raspodjeli predmeta“.

Članom 9. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u Tužilaštvima – TCMS, u odnosu na presignaciju predmeta propisano je, da je „Glavni tužilac ili lice koje on ovlasti vrši presignaciju predmeta drugom tužiocu, obavezno navodeći razloge za presignaciju. Tužilac koji upućuje zahtjev za presignaciju predmeta izdat će dnevnu naredbu za presignaciju koju dostavlja glavnom tužiocu, uz obavezno navođenje razloga zbog kojeg zahtjeva presignaciju. Glavni tužilac, na osnovu svoje odluke ili odluke Kolegija tužilaštva, evidentira odluku o presignaciji predmeta u TCMS-u.“

U poglavlju X. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u Tužilaštvima – TCMS, po članu 80 navedenog Pravilnika spominju se uloge TCMS korisnika u TCMS sistemu rada, a to su: glavni tužitelj, tužitelj, sekretar tužilaštva itd.

Članom 81. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima – TCMS, taksativno se navode „Osnovne aktivnosti glavnog tužioca“, a to su: a) donošenje odluke o načinu raspodjele predmeta tužiocima, b) donošenje odluke o zahtjevu za izuzeće ili isključenje tužioca, c) presignacije predmeta, d) praćenje statističkih podataka o radu tužilaštava.

Slijedom navedenog proizlazi, da ne postoji disciplinski prekršaj glavne tužiteljice Gordane Tadić u odnosu na točku 1 gdje tužena zbog „zloupotreba sistema TCMS-a koji automatski dodjeljuje predmete tužiteljima. Iako je bila obavezana, da postupa Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta“ – navodi se u tužbi.

Dakle, ne postoji disciplinski prekršaj u tome, jer je članom 81. Pravilnika o TCMS-u jasno propisano, da glavni tužilac ima pravo da donese odluku o načinu raspodjele predmeta tužiocima, pa stoga tvrdnje, da je Tadićeva vršila zlouporabe sistema TCMS-a, koji automatski dodjeljuje predmete tužiteljima, te da je bila obavezna da postupa po Pravilniku o TCMS-u, te da taj sistem nije koristila, dakle ovakve optužbe su paušalne i neosnovane.

Naime, pored automatskog dodjeljivanja predmeta tužiteljima putem TCMS-a, članom 81. Pravilnika o TCMS-u jasno je navedeno da glavni tužitelj ima pravo da donese odluku o načinu raspodjele pojedinih predmeta tužiocima, pa proizlazi da je Tadićeva postupala po Pravilniku o TCMS-u, a ne mimo njega, jer pored automatskog dodjeljivanja predmeta tužiteljima, glavni tužitelj ima pravo, da pojedine predmete dodijeli i presignira pojedinim tužiteljima po svome nahođenju i pravu, kako to predviđa odredba člana 81. točka a) Pravilnika. Glavni tužitelj ima pravo, i da formira čak i Tim tužitelja (što ne može putem TCMS-a), da postupaju po jednom predmetu skupa i zajedno.

Druga točka za što se Tadićeva tereti nije mi poznata, pa ću stoga preći na treću točku.

Glavna državna tužiteljica tužila je državu BiH tražeći da joj se isplate troškovi odvojenog života i smještaja u Sarajevu. Kao dokaz je priložila ugovor sa stanodavcem iako ta osoba, u trenutku kada je tužila državu, uopće nije bila vlasnik stana. „U pogledu treće tačke, navodi se odnose na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja vezanog za najam stana“, kako je saopćeno iz UDT-a.

Da ne postoji nikakva disciplinska odgovornost u radu glavne tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić  i odnosu na III. točku, pokazuje i slijedeće:

Mediji su, prije nekoliko mjeseci, točnije novinar Avdo Avdić pisali, da je Tadićeva, a u vezi stana varala državu.

Teške tada optužbe i medijska haranga protiv glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine Gordane Tadić dolaze, kako tvrdi Hrvatsko narodno vijeće BiH, od Stranke demokratske akcije, a iz Tužilaštva BiH je ranije poručeno da se radi o osveti zbog pokretanja predmeta borbe protiv sistemskog kriminala. Tadić je najavila da će, putem svog advokata, tužiti za klevetu Avdu Avdića i sve one koji su prenijeli sporne tvrdnje i optužbe.

Tada njen pravni zastupnik je, u vezi s tim slučajem, „Dnevnom avazu“ dostavio dokumente koji negiraju osnovnu optužbu protiv glavne tužiteljice koja je, prema svemu sudeći, samo paravan za politički pritisak i obračun.  Naime, potvrđeno je da je Tadić, zajedno s kolegom, tužiteljem Kasimom Halilčevićem, podnijela tužbu zbog isplate potraživanja iz radnog odnosa, ali odustala je, kako to govore dokumenti, od isplate naknade štete za odvojeni život.

Pokazuje to presuda Suda BiH od 13. aprila prošle godine koja je u posjedu “Avaza”. Iz ove presude je vidljivo da tužiteljica Tadić nije naplatila troškove smještaja za period od 1. 3. 2019. do 31. 12. 2019., odnosno da je na glavnoj raspravi povukla potraživanje ove naknade, što se vidi iz strane 5, pasusa 3 presude od 13. aprila ove 2020. godine.

Također, dokumenti koje je dostavio njen pravni zastupnik govore da je upravo u trećem mjesecu 2019. godine Tadić potpisala raskid ugovora o unajmljivanju stana te je za kasniji period i povukla tužbeni zahtjev. 

Prema presudi, vidljivo je da tužiteljica nije u ovom periodu naplatila ovu naknadu za odvojeni život, iako je vještak ekonomske struke utvrdio da im je dužna država, odnosno Tužilaštvo isplatiti još 4.320 KM, pa su tvrdnje Ureda disciplinskog tužioca (UDT), da je „glavna tužiteljica Tadić narušila ugled pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja vezanog za najam stana – kako je saopćeno iz UDT-a, te time počinila disciplinski prekršaj pod točkom 22: „ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije“, u potpunosti neosnovane iz razloga što je vještak utvrdio da im je dužna država, odnosno Tužilaštvo isplatiti još 4.320 KM! Dakle, nije bilo nikakvog neosnovanog potraživanja.

UDT je svojim saopćenjem od 02. travnja 2021. godine, naveo za što se terete Tadić i Debevec. Iz gore navedenog i laiku je jasno, da su dvije točke predmetne disciplinske tužbe podnijete protiv Gordane Tadić u cijelosti neosnovane i montirane.