Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH za period 2024-2026. godina: Evo ključnih detalja

Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja usvojila Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za 2024-2026 godinu. Usvojeni program bit će dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH, a koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2024-2026. godinu. Federalni zavod za programiranje razvoja je zadužen da, prema potrebama i zahtjevima EU komisije za naredni period, unutar odgovornih institucija uspostavi mrežu koordinatora i zamjenika koordinatora.

Program ekonomskih reformi FBiH 2024 – 2026. godine, navedeno je u uvodu, slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou i sadrži poglavlja: sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir, fiskalni okvir, te prioritete strukturnih reformi, kao i priloge sa tabelarnim pregledima. Istaknuto je da su sva poglavlja Programa, u koordinaciji i konsultacijama sa resornim ministarstvima, pripremljena na način kako je to utvrđeno zahtjevima Europske komisije i Smjernicama za izradu Programa.

Ključni izazov za BiH, a tako i za Federaciju BiH, navodi se u Programu, je povećanje produktivnosti i privrednog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprječavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za prevazilaženje ovih izazova, pored makro fiskalnih politika, neophodne su i sektorske mjere i strukturne reforme.

Stabilne javne financije

Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju, koja zahtijeva stabilne javne financije, a posebna pažnja posvetiti će se rješavanju problema vezanih za demografsku budućnost Federacije BiH. Kako bi se prvo identificirale i procijenile potencijalne posljedice u vezi razvoja stanovništva, a zatim pristupilo otklanjanju ili ublažavanju negativnih implikacija, Vlada FBiH pristupila je izradi strategija i politika vezanih za ovu oblast.

Strukturne reforme koje su navedene Programom ekonomskih reformi se odnose na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti, te ljudskih kapitala i socijalne politike. Strukturne reforme u oblasti konkurentnosti su unaprjeđenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i unapređenje uslova poslovanja kroz reformske mjere podrške tehnološkom razvoju privrede i unapređenja uslova poslovanja, te reforma povećanja poslovanja javnih poduzeća. Prva strukturna reforma u oblasti otpornosti i održivosti su zelena tranzicija kroz reformske mjere energetske tranzicije uz osiguranje sigurnosti snabdijevanja, reforme tržišta, te povećanja efikasnosti i većim udjelom obnovljivih izvora energije, kao i uspostavljanjem uslova za prelazak na cirkularnu ekonomiju. Druga strukturna reforma ove oblasti je stvaranje preduslova za punu digitalizaciju.

Proračun, IPA, grantovi i zajmovi

U oblasti ljudskih kapitala i socijalne politike strukturne reforme su povećanje zaposlenosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada, te unaprjeđenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga. Posljednja strukturna reforma, u skladu s Programom ekonomskih reformi, postizat će se reformskim mjerama koje podrazumijevaju unaprijeđen sustav socijalne i dječje zaštite kroz jačanje institucionalnih mehanizama i pravnog okvira, te kroz unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite u BiH.

Kada je u pitanju financiranje strukturnih reformi u Programu je navedeno da će u 2024. godini 89 posto ukupnih troškova biti financirano iz proračuna FBiH, dva posto iz IPA fondova, sedam posto iz grantova i dva posto iz projektnih zajmova. U 2025. godini 76 posto ukupnih troškova će biti financirano iz proračuna FBiH, šest posto iz grantova i 18 posto iz projektnih zajmova, dok će u 2026. godini 82 posto ukupnih troškova biti financirano iz proračuna FBiH, četiri posto iz grantova i 14 posto iz projektnih zajmova, priopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

ŽZH najbogatija u FBiH poslije sarajevske, Grude se najviše razvile