Kome odgovaraju preskupi lijekovi?

SARAJEVO - Prva intervencija Svjetske banke nije prošla, a zatim ni precizan rok niti jasan uvjet koji je dala Bosni i Hercegovini pa je tržište lijekovima i dalje nesređeno i neuređeno. Prije godinu dana Svjetska banka uvjetovala je dodjelu granta za zdravstveni sistem u BiH usvajanjem propisa kojima se reguliraju i kontroliraju cijene lijekova. Domaće vlasti na ovo su odgovorile tvrdnjom da će novi propisi biti usvojeni do 1. ožujka ove godine, ali od toga ništa nije bilo.

Umiješala se politika

Zbog toga je BiH i dalje jedina država koja ne regulira i kontrolira cijene lijekova i one su otišle nebu pod oblake – po šest, sedam, osam puta su veće nego u susjednim državama. Primjerice, isti lijek koji u Srbiji i Hrvatskoj košta pet, ovdje se plaća 30 maraka. Tako ispada da su u BiH lijekovi luksuz pa nije čudno što ih građani sve više nabavljaju u susjednim zemljama.

Već godinama traju sporenja oko Pravilnika o formiranju cijena lijekova, a tri posljednje nikako da se usvoji. Iza svega toga stoje interesni lobiji koje štite politički moćnici što dokazuje da se zapravo politika umiješala i na tržište lijekova.

Zbog toga je intervenirala Svjetska banka sa zahtjevom da se usvoji novi pravilnik čija bi provedba osigurala uvjerljivo niže cijene lijekova od sadašnjih. Prijedlog pravilnika stigao je u Vijeće ministara, ali je vraćen na doradu i nemoguće je prognozirati kada bi mogao biti usvojen. A zbog nedonošenja novih propisa, nema ni novca iz kase Svjetske banke za zdravstveni sistem u BiH koji je u fazi raspada! Prema jednoj računici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, novi propisi o cijenama i kontroli cijena lijekova osigurali bi godišnju uštedu od oko 100 milijuna maraka.

Zanimljivo je da je još 2011. godine donesen Pravilnik, ali nikada nije počela njegova primjena jer nisu osigurani svi potrebni mehanizmi za implementaciju. Državnoj Agenciji za lijekove i medicinska sredstva svezane su ruke jer praktično od nje ništa ne zavisi nego od političke odluke koje nema iz raznoraznih interesa.

Slobodno formiranje

Međutim, bh. farmaceuti nisu baš sretni zbog inzistiranja Svjetske banke da se po drugačijim standardima i metodologiji od sadašnje, reguliraju i kontroliraju cijene. Oni smatraju da su predložena rješenja “nesretna kompilacija pravilnika Hrvatske i Srbije o cijenama lijekova”.

Također, stavljaju pod upitnik računicu Agencije da će se osigurati uštede od 100 milijuna maraka godišnje. Nisu zadovoljni ni domaći proizvođači koji smatraju da su potpuno nezaštićeni i navode da su u Hrvatskoj i Srbiji tamošnji proizvođači lijekova pod zaštitom tih država i da u tim zemljama farmaceutska industrija ima strateški status.

Vrijednost tržišta lijekovima u BiH mjeri se sa oko 530 milijuna maraka godišnje. Preko zavoda zdravstvenog osiguranja i takozvanih pozitivnih lista država izdvoji oko 250 milijuna maraka godišnje. Učešće inozemnih proizvođača iznosi 82,1 posto ili nešto preko 436 milijuna maraka. Domaća farmaceutska industrija sudjeluje sa 17,9 posto ili nešto više od 95 milijuna maraka.

Oko 130 inozemnih proizvođača prodaje svoje lijekove u BiH gdje se cijene slobodno formiraju i zahvaljujući tome ubiru golem novac. Inače, prema važećim propisima u BiH se regulira samo maksimalna veleprodajna cijena lijekova koje apoteke nabavljaju od veledrogerija.