Šaka dnevno ovog voća čuva živčani sustav, čisti krv te sprječava rak

Šumske jagode jedna su od 400 dosad poznatih vrsta jagoda u svijetu. Iako su plodovi obične šumske jagode znatno sitniji od domaće jagode, treba znati da u sebi ipak sadrže mnogo veću koncentraciju hranjivih i ljekovitih tvari.

Beru se od svibnja do kolovoza. Izrazito su bogate vitaminom C – u toj mjeri da jedna šaka šumskih jagoda zadovoljava dnevne potrebe organizma za tim vitaminom. Usto sadrže vitamine B grupe, vitamin E, karoten, flavonoide, željezo, kalcij, kalij, fosfor, mangan, tanin, triterpen, pentozan…

Prisustvo mangana u jagodama povoljno utječe na kompletan metabolizam, mozak, živčani sustav, krv i koštanu masu. Šumske jagode sadrže i elaginsku kiselinu, koja sprječava prelazak zdravih stanica u maligne. Da bi se što bolje sačuvale hranjive i ljekovite tvari, šumske jagode treba prati samo kratko, nikako pod jakim mlazom vode i to neposredno prije jela.

Čaj od listova šumske jagode čisti krv, jetru, bubrege i umiruje živce. Uspješno se primjenjuje kod oboljenja maternice jer sprječava jaka krvarenja. Kod oboljenja živaca čaj od listova i od cijele biljke (korijen, list), u kombinaciji s ostalim lkekovitim biljem, jača živce i smiruje.

Zapadna medicina rabi šumske jagode za liječenje lošeg ili izgubljenog apetita, astme, slabe cirkulacije, za čišćenje krvi, bolesti mjehura, krvarenja, bolesti želudca i jetre, proljetnog umora, kašlja, hemoroida, upale usne duplje, bolesti bubrega, artritisa, gihta, reume.

Pored svega navedenog – šumska jagoda je veoma jak antioksidans i štiti organizam od slobodnih radikala koji su glavni uzroci teških oboljenja poput maligniteta.