Zanimljiv prijedlog za Marija Karamatića – malo zemlje u opanke nabacaj!

SARAJEVO - Mjesec rujan ove godine je uveo novu terminologiju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u nadležnosti jednog ili drugog Doma.

Do sada su u opticaju bile tri Deklearacije o izgradnji Pelješkog mosta:

1. Prva je Deklaracija o uvjetima izgradnje Pelješkog mosta usvojena na prijedlog Kluba Bošnjaka, na 51. sjednici Predstavničkog doma na zasjedanju 7. i 13. srpnja, kada je i usvojena bez Kluba Hrvata.

2. Druga je Deklaraciju o Pelješkom mostu, podnesena 27.9.2017.g. od Kluba Hrvata u domu naroda, da se Deklaracija Predstavničog doma, proglasi neustavnom, koja nije usvojena.

3. Treća Deklaracija o Pelješkom mostu je 28.9.2017.g. na prijedlog Kluba Srba a na incijativu Sredoja Novića (SNSND), predložena kao kompromisno rješenje između prve i druge Deklaracije, uz obrazloženje, da Dom naroda, nije nadležan da ocjenjuje Deklaraciju Predstavničkog doma.

Dakle sada svaki narod ima usvojenu ili predloženu Deklaraciju o istoj stvari, a to je Pelješki most, da li usvojene ili ne, sasvim je svejedno, jer nijedna ne proizvodi pravno djelovanje, po Ustavu Bosne i Hercegovine, kako se svi na njega pozivaju.

Član IV Ustava Bosne i Hercegovine, kao Anex 4. Općeg Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, regulira da Parlamentarna skupština BiH ima dva doma: Zastupnički dom i Dom naroda i njihov sastav.

Zatim regulira Procedure u 10 točaka i Ovlaštenja u pet točaka.

Procedure obuhvaćaju rad domova, a ovdje ćemo iznijeti slijedeće:

Točka c):
“Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma. Dakle, imajući u vidu da Deklaracija ne podpada pod zakonodavnu odluku”, tu Deklaraciju mogu donositi domovi odvojeno, ne pozivajući se na Parlamentarnu skupštinu BiH, nego samo kao akt koji je usvojio jedan od domova.

Točka f):
“Kad većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu pozivajući se na točku e), (kada se radi o tome kada je odluka parlamentane skupštine proglašena destruktivnom po vitalni interes jednog od naroda, i morala bi biti odobrena u Domu naroda), predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati zajedničku komisiju koja se sastoji od tri delegata, a ukoliko komisija ne riješi pitanja u roku od pet dana, predmet se prenosi na ustavni sud.

Dakle, pojedini članovi iz reda Hrvatskog naroda, kao Karamatić, tvrde da je Deklaracija Predstavničkog doma neustavna i da je to propast Bosne i Hercegovine, pozivajući se bespotrebno na 1991. godinu i stav Hrvata.

Imajući u vidu iznešene odredbe Ustava, Sredoje Nović je konstatirao da jedan dom ne može cijeniti odluke dugog doma, a to je stav i Bošnjačkog kluba, nego je za to nadležan samo Ustavni sud BiH.

Ko zna po koji put “uvaženi” gospodin Karamatić nam drži lekciju, kako je za Bosnu i Hercegovinu, a svim silama se upreže, da državu Bosnu i Hercegovinu, priznatu po međunaodnom pravu, prikaže u što lošijem svijetlu, a istakne Hrvatsku, čiji je vjerojatno i državljanin.

Smatramo da svi oni koji s jedne strane pokazuju ljubav prema R. Hrvatskoj i s duge strane prema R. Srbiji, trebaju se odlučiti čiji su državljani i građani – Bosne i Hercegovine ili svoje matične države, kako to vole kazati.

Interesantno je da, malo pa malo Hrvati kopiraju Srbe i okreću se protiv Bošnjaka.

Najsvježiji primjer ponovno je Kiseljak kod Sarajeva.

• Prilikom zaključenja braka pred matičarkom Bošnjakinjom, mladi bračni par se maltene fizički s njom obračunava, zato što će potpis “balinkure” na vjenačnom listu biti njen a ne matičara Hrvata, jer da su to znali vjenčali bi se u Sarajevu. Možete i to učiniti, ali nemojte misliti da u Sarajevu nema matičara(ke) Hrvata.

Međutim, ne treba te se uzrujavati ni žaliti na obavljeno vjenčanje.

U našoj Bosni je dozvoljeno i vjersko vjenčanje pa možete to obaviti u svojoj crkvi pred svećenikom, uz katolički obred i zaobiđete potpis koji vama odgovara.

Svećenik je katolik, ali samo je pitanje je li i Hrvat?

Recimo da je naturalizirani Đokac, Josaphat Nagimony Mosha, iz Tanzanije, Župnik u S. Brodu, naselje Podvinje: Imamo primjer iz Orašja, gdje su matičari, prije rata bili i Hrvati i Bošnjaci, a i tada su se pojavljivale greške u Matičnom uredu, u prezimenima ili imenima, posebno što su upise vršili učenici četrvtog razreda srednjih škola, kao praksu, ali današnji matičari su prihvatili da se radi o greškama, pa su svesrdno voljni da ih isprave.

Čudnih li vremena, čudnih li običaja…

Dalje, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u Čapljini se prvo odsvira državna himna BiH, a onda klapa otpjeva himnu Hrvatske.

Nismo pročitali nikakav poziv Hrvata na utakmicu Bosna – Belgija, a zato imamo poziv “Uvijek vjeran” – Herceg Bosna Udruga navijača iz Hrvatske, na utaklmicu Hrvatska – Finska, koja se igra 06. listopada ove godine.

Što je dosta, dosta je i od Hrvata, kada je u pitanju domovina, pa treba se opredijeliti koja je.

Zaista je nepoznanica Karamatić, gdje pripada i koju zemlju voli, koja mu je nužno zlo ko’ Dodiku.

Ukoliko ne može da se opredijeli prikazat ćemo mu jedan stvarni događaj.

Dvojica susjeda se nisu mogli dogovoriti čija je zemlja, koja se nalazila uz kuću jednog od njih, pa su se obratili sudu.

Sud je kao dokaz saslušavao trećeg susjeda, kao svjedoka, a on je naginjao prema jednom svom susjedu s njegove desne strane ograde, a pošto nije bio siguran čija je zemlja, nije smio da se zakune.

Taj susjed ga je onda posavjetovao da ode na tu zemlju i da u opanke prvo stavi malo te zemlje i onda ih obuje i dođe na sud.

Taj svjedok je na sudu rekao: „Zaklinjem se zemljom na kojoj stojim da je to zemlja mog susjeda s desne strane.”

Predlaže se gospodinu Karamatiću da prije obuvanja lakiranih cipela stavi u njih malo Bosanske zemlje i onda ode u Hrvatsku i da se zakune da je njegova zemlja Bosna i Hercegovina.

Narod kaže: Sve svoje nosim sa sobom (što znači samo znanje, bez materijalnih dobara.)

SET, prati dešavanja, vezana za Bosnu i Hercegovinu, pa je tako u napisu od 19.rujna “SETOVA ANALIZA, opisao sjednicu Komiteta za međunarodne odnose Doma lordova od 06. rujna o Bosni i Hercegovini, s očekivanom pomoći, nakon što će svoje stavove uputiti na određene adrese.

Već sada imamo pomak, jer je 29. rujna Izaslanstvo Odbora za međunarodne odnose Doma lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske, predvođeno lordom Howllom od Guildlforda, posjetilo službenike Fedracije BiH, Lidiju Bradaru, Predsjedavajuću Doma naroda FBiH, Edina Mučića, Predsjedavajučeg Zastupničkog doma, Fadila Novalića, Premijera FBiH.

Uz lorda Hoflloma, su u izaslanstvu još i Baronesa Hilton, Lord Purvis, i Lord Woods, a na sastanku je bio prisutan i veleposlanik V. Britanije, Edward Fergunson.

Ono što je SET i očekivao, je da je u razgovoru istaknuto kako je važno tražiti put preustroja Bosne i Hercegovine, po mjeri svih njezinih naroda i građana.

Upravo to je ono što se i očekuje, a postavla se pitanje da li će izaslanstvo lordova obaviti susrete i s Repubklikom Srpskom i sa službenicima Bosne i Hercegovine.

Nadamo se!

Sve se dešava s razlogom (Omnia causa fuint) ili Sve u svoje vrijeme (Omnia tempus habit), kaže se u priopćenju SET-a (Samostalni Ekspertni Tim UGDAU DIF U BIH).