IZA ZATVORENIH VRATA: Parlament Republike Srpske usvojio kontroverzni dokument

BANJA LUKA - Parlament Republike Srpske usvojio je u srijedu rano ujutro, bez oporbe i iza zatvorenih vrata, dokument pod nazivom Deklaracija o vojnoj neutralnosti tog entiteta kojim vlast, predvođena entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, pokušava zaustaviti proces integriranja Bosne i Hercegovine u NATO.

U kaotičnoj situaciji, nastaloj nakon što su zastupnici iz oporbenih stranaka u utorak navečer prekinuli sjednicu Narodne skupštine RS prosvjedujući zviždaljakama zbog stalnih kršenja poslovnika o radu, zastupnici iz stranaka vladajuće većine, okupljene oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izdvojili su se u manju dvoranu i tamo nastavili zasijedati, a pritom su ulaz zabranili i zastupnicima oporbe i novinarima pa nitko nije mogao pratiti što se zbiva iza zatvorenih vrata.

Za deklaraciju kojom se proglašava neutralnost RS u odnosu na postojeće vojne saveze, a sve buduće odluke u vezi s tim vezuju za one koje bi donosila Srbija, glasovala je tijesna većina koju čini 44 od ukupno 83 zastupnika, koliko ih ima u Narodnoj skupštini RS.

Takvom dokumentu ranije su se usprotivile srpske oporbene stranke, koje su tražile usvajanje dokumenta kojim bi se definirali strateški ciljevi RS u petogodišnjem razdoblju, dok su hrvatski i bošnjački zastupnici, okupljeni u koaliciji “Domovina”, isticali kako je pitanje NATO integracija stvar koja se tiče države BiH, a ne njenih entiteta.

Deklaracijom o vojnoj neutralnosti RS, usvojenom u srijedu, vlast u RS je poručila kako za nju više ne vrijede ranije odluke donesene u BiH, kojima je članstvo u NATO-u definirano kao jedan od strateških ciljeva.

BiH je tranutačno članica NATO-va programa “Partnerstvo za mir” i u procesu je u kojemu nastoji dobiti odobrenje za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) kao zadnje stepenice prije punopravnog članstva u Atlantskom vojnom savezu.

Proces aktiviranja MAP-a godinama je blokiran jer se vlasti u RS-u protive uknjižbi nepokretne vojne imovine na Ministarstvo obrane BiH, što je uvjet kojega je postavio NATO.

U RS-u traže da sva ta imovina bude vlasništvo entiteta, a da se onda “posuđuje” oružanim snagama na uporabu.