Nezavisnost Solomonskih Otoka – velike otočne države u Tihom oceanu – 1978.

Za jednu tihooceansku otočnu državu Solomonski Otoci posjeduju razmjerno veliku površinu od 28.400 četvornih kilometara.

Dana 7. srpnja 1978. godine nezavisnost su dobili Solomonski Otoci, država smještena na području Tihog oceana. U geografskom pogledu Solomonski Otoci pripadaju Melaneziji, kao i susjedne države Papua Nova Gvineja, Vanuatu te Fidži. Stanovnici Melanezije među svim se drugim svjetskim etničkim skupinama tamne boje kože ističu po znatnom postotku osoba s plavom kosom (pojava plave kose vrlo je rijetka u autohtonim etničkim zajednicama izvan Europe).

Za jednu tihooceansku otočnu državu Solomonski Otoci posjeduju razmjerno veliku površinu od 28.400 četvornih kilometara. Površinom su najveća država u Oceaniji nakon Australije, Papue Nove Gvineje i Novog Zelanda (Solomonski Otoci veći su čak i od Havaja te svih francuskih teritorija u Tihom oceanu). Nažalost, po visini BDP-a po glavi stanovnika ujedno su i druga najsiromašnija država u Oceaniji, tako da je iza njih samo Kiribati.

Zanimljivo je da je sjeverni dio Solomonskih Otoka tijekom povijesti određeno vrijeme pripadao Njemačkom Carstvu. Naime, Nijemci su stekli tamošnje kolonijalne posjede u drugoj polovini 19. stoljeća, kao i slične posjede na širem području Oceanije. Vladali su, primjerice, otocima Choiseul i Santa Isabel, koji su danas dio Solomonskih Otoka. Ipak, najveći otok – Guadalcanal – bio je već tada u britanskom posjedu, a kasnije su Britanci stekli protektorat i nad cijelim Solomonskim otočjem. Konačno je Velika Britanija dala Solomonskim Otocima nezavisnost spomenutog datuma, no kraljica Elizabeta II. i dalje je ostala monarhom te države (slično uređenje imaju također i Australija, Kanada te Novi Zeland). Kraljicu Elizabetu II. na Solomonskim Otocima predstavlja generalni guverner, a ta država funkcionira kao parlamentarna monarhija, s premijerom na čelu tamošnje vlade.