Prvi vladar čije je područje vladanja otprilike obuhvaćalo prostor današnje Njemačke – 876.

Zanimljivo je da je otprilike u doba Ludviga Njemačkog u Hrvatskoj vladao knez Trpimir, začetnik znamenite dinastije Trpimirovića. Nakon Trpimira zavladao je Hrvatskom knez Domagoj, koji je preminuo upravo iste (876.) godine kao Ludvig Njemački.

Na današnji dan 876. godine umro je Ludvig Njemački, prvi vladar čije je područje vladanja otprilike obuhvaćalo današnji njemački prostor. Ludvig je bio unuk znamenitog cara Karla Velikog, a u posjed njemačkih područja došao je podjelom naslijeđa među Karlovim potomcima. Naime, golemo carstvo Karla Velikog naslijedio je, doduše, jedan sin – Ludvig Pobožni – ali se već u sljedećoj generaciji karolinška država raspala na tri dijela. Spomenuti Ludvig Njemački dobio je istočni dio države. Znamenitim mirom u Verdunu iz 843. godine pripala su mu područja smještena najvećim dijelom istočno od Rajne te sjeverno od Alpa. Ipak, na krajnjem jugoistoku država Ludviga Njemačkog protezala se na većem dijelu današnjih država Austrije i Slovenije. Dopirala je sve do tadašnje hrvatske države iz razdoblja narodnih vladara. Zanimljivo je da je otprilike u doba Ludviga Njemačkog u Hrvatskoj vladao knez Trpimir, začetnik znamenite dinastije Trpimirovića. Nakon Trpimira zavladao je knez Domagoj, koji je preminuo upravo iste (876.) godine kao Ludvig Njemački.

Spomenuta podjela karolinške države iz Verduna pokazala se samo privremenom. Primjerice, podjelom iz Meersena 870. godine proširio je Ludvig Njemački svoju vlast i na znatan dio preostalih njemačkih područja sa zapadne strane Rajne. Time je njegova država obuhvatila gotovo sva područja koja danas obuhvaća Savezna Republika Njemačka (doduše, Ludvigova istočna područja predstavljala su granično i prijelazno područje prema slavenskim prostorima na istoku). Osim toga, Ludvig Njemački zavladao je i nad većim dijelom područja današnje Nizozemske i Švicarske, tako da je njegova država najvećim dijelom obuhvatila područje kontinentalne Europe na kojem se danas govore germanski jezici (ne računajući skandinavske zemlje, dakako). Ludvig je preminuo na današnji dan u Frankfurtu na Majni (taj je grad dobio naziv po Francima, kao i franačka država te današnja Francuska).

Ostali događaji na današnji dan:
489 – Ostrogotski kralj Teodorik pobijedio Odoakra u Bitki kod Soče
1440 – Franjevci došli na poznati otočić Visovac
1521 – Tursko osvajanje Beograda
1619 – Ferdinand II. postao carem Svetog Rimskog Carstva
1830 – Utrka parne lokomotive i konjske zaprege u SAD-u
1845 – Početak izdavanja časopisa Scientific American
1849 – Predaja Venecije Habsburškoj Monarhiji
1859 – Jaka Aurora Borealis nad sjevernom Zemljinom polutkom
1895 – Hidroelektrana Krka puštena u pogon
1898 – Amerikanac Caleb Bradham izumio buduću Pepsi-Colu
1898 – Arheolog don Frane Bulić pronašao sarkofag i natpis kraljice Jelene pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka
1955 – Ubijen 14-godišnji Afroamerikanac Emmett Till u Mississippiju, što je pokrenulo pokret za ljudska prava
1957 – Senator Strom Thurmond održao najduži govor u američkom Senatu ikada
1963 – Povod za uvođenje tzv. Miranda prava u SAD-u (ubojstvo Emily Hoffert i Janice Wylie u New Yorku)
1964 – Rasni nemiri u američkom gradu Philadelphiji
1993 – Proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna
1995 – Pokolj na Markalama u Sarajevu
1996 – Razvod princa Charlesa i princeze Diane

Rođeni:
1592 – George Villiers, vojvoda od Buckinghama
1691 – Elisabeth Christine od Braunschweig-Wolfenbüttela
1749 – Johann Wolfgang von Goethe
1774 – sv. Elizabeta Ana (Elizabeth Ann) Seton
1814 – Sheridan Le Fanu
1841 – Louis Aimée Augustin Le Prince
1863 – Marija Freudenreich
1879 – Ramiro Bujas
1887 – katolički svećenik Števan Kühar (István Kühár)
1957 – Ivo Josipović
1965 – Shania Twain
1969 – Jack Black
1982 – LeAnn Rimes
1982 – Thiago Motta

Umrli:
388 – car Magnus Maksim
430 – sv. Augustin
476 – rimski vojskovođa Orest
683 – K’inich Janaab’ Pakal
876 – Ludvig Njemački
1341 – kralj Leon V. od Armenije
1481 – kralj Alfonso V. od Portugala
1645 – Hugo Grotius
1654 – Axel Oxenstierna
1678 – John Berkeley, lord Berkeley
1784 – fra bl. Junípero Serra, misionar u Kaliforniji
1818 – Jean Baptiste Point du Sable
1943 – Boris III. od Bugarske
1984 – Muhamed Nagib
2007 – Nikola Nobilo