fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Sastanak Njemačkog carskog ratnog vijeća prije Prvog svjetskog rata – 1912.

Autor: dnevno

Car je navodno izjavio kako bi Austro-Ugarska mogla napasti Srbiju već istog mjeseca (u prosincu 1912. godine). General Moltke navodno je podržavao cara i zalagao se za što skoriji početak rata.

Na današnji dan 1912. godine održan je sastanak Njemačkog carskog ratnog vijeća u Berlinu, na kojem se raspravljalo o mogućnosti pokretanja rata u Europi. Postoje mišljenja da je taj sastanak predstavljao jedan od uvoda u Prvi svjetski rat po pitanju njemačke strategije. Sastanak je održan u berlinskom gradskom dvorcu (njem. Stadtschloss) na poziv njemačkog cara Vilima (Wilhelma) II. – vladara koji je bio na njemačkom prijestolju tijekom kasnijeg cijelog razdoblja Prvog svjetskog rata. Na sastanku su osim cara bili prisutni još i admiral Alfred von Tirpitz (državni tajnik Njemačke carske ratne mornarice), general Helmuth von Moltke (načelnik Glavnog stožera Njemačke vojske) te admiral August von Heeringen (načelnik Admiralskog stožera Njemačke carske ratne mornarice). Povod sastanka bila je izjava britanske diplomacije o tome kako Velika Britanija neće ostati pasivna u slučaju austrougarskog napada na Srbiju te da neće tolerirati njemačku agresiju na Francusku. Bitno je napomenuti da je taj sastanak održan više od jedne godine i šest mjeseci prije atentata u Sarajevu, a na njemu se austrougarski napad na Srbiju već razmatrao kao realna opcija. Dapače, car je navodno izjavio kako bi Austro-Ugarska mogla napasti Srbiju već istog mjeseca (u prosincu 1912. godine). General Moltke navodno je podržavao cara i zalagao se za što skoriji početak rata. Naprotiv, admiral Tirpitz založio se za odlaganje rata za godinu i pol, dok njemačka mornarica ne dobije mogućnost prolaska velikih brodova kroz Kielski kanal (u tijeku su bili radovi na proširenju tog kanala, a trebali su biti dovršeni 1914. godine). Prisutni su se navodno na kraju nevoljko složili s odgađanjem ratnog sukoba.

Ostali događaji na današnji dan:
1649 – Mučenička smrt sv. Noëla Chabanela
1660 – Prva pojave ženske glumice na jednoj engleskoj kazališnoj pozornici
1742 – Rođen maršal Jean Mathieu Philibert Sérurier
1854 – Proglašeno Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije bulom Ineffabilis Deus pape bl. Pija IX.
1941 – SAD objavio rat Japanu
1953 – Govor „Atomi za mir“ (“Atoms for Peace”) američkog predsjednika Dwighta D. Eisenhowera
1963 – Putnički avion u SAD-u srušila munja
1971 – Indijski napad na Pakistan
1987 – Višestruko ubojstvo u australskoj pošti u Melbourneu
1987 – Poginuli članovi peruanskog nogometnog kluba u avionskoj nesreći nad Tihim oceanom
1990 – Obnoviteljska skupština Matice hrvatske
1991 – Raspušten SSSR
1994 – Iz okupiranih hrvatskih sela kod Bihaća prognano više od 5,000 osoba

Rođeni:
65 pr. Kr. – rimski pjesnik Horacije
1542 – kraljica Marija Stuart
1558 – François de La Rochefoucauld
1685 – Johann Maria Farina
1708 – Franjo Lotarinški
1730 – Jan Ingenhousz
1742 – maršal Jean Mathieu Philibert Sérurier
1756 – nadbiskup Maximilian Franz od Austrije
1765 – Eli Whitney
1813 – bl. Adolf (Adolph) Kolping
1818 – Karlo III., princ od Monaca
1821 – Josip Runjanin
1822 – Jakov Ignjatović
1861 – William C. Durant
1865 – Jean Sibelius
1865 – Rüdiger von der Goltz
1874 – Ernst Moro
1886 – Diego Rivera
1894 – E. C. Segar
1900 – Sun Li-jen
1922 – Lucian Freud
1923 – nadbiskup kardinal Pio Taofinu’u
1932 – nadbiskup kardinal Eusébio Oscar Scheid
1936 – David Carradine
1941 – Sir Geoff Hurst
1943 – Jim Morrison
1951 – Bill Bryson
1953 – Kim Basinger
1955 – Milenko Zablaćanski
1966 – Sinéad O’Connor

Umrli:
899 – Arnulf od Karantanije
1638 – Ivan Gundulić
1649 – sv. Noël Chabanel
1695 – Barthélemy d’Herbelot
1709 – Thomas Corneille
1722 – princeza Liselotte od Falačke
1744 – Marie Anne de Mailly
1745 – Etienne Fourmont
1792 – Henry Laurens
1811 – Eliza Poe
1859 – Thomas De Quincey
1864 – George Boole
1869 – sv. Narcisa od Isusa (Narcisa de Jesús Martillo y Morán)
1885 – William Henry Vanderbilt
1903 – Herbert Spencer
1918 – nadbiskup sluga Božji Josip Stadler
1936 – Simplicio Godina
1952 – Charles Lightoller
1978 – Golda Meir
1984 – Robert Jay Mathews
2000 – Milić od Mačve

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});