Smijemo li samo tako uzimati tuđe fotke s Fejsa? Stručnjakinja: Dosta toga je kažnjivo!

Stalna sudska vještakinja za intelektualno vlasništvo i jedna od najpoznatijih marketinških stručnjakinja, doc.dr.sc. Hedda Martina Šola:

Unatoč činjenici da se ulaskom u 21. stoljeće novinarstvo bitno promijenilo, problemi sa kojima se susreću novinari su isti. Pored cijele siline tužbi zbog klevete, iznošenja neistina, neprovjerenih informacija, nanošenja duševnih boli i slično, pojavile su se i tužbe ”novoga doba” usmjerene protiv novinara. Riječ je o tužbama zbog korištenja fotografije sa Facebook profila ili profila bilo koje društvene mreže, prenošenje ili citiranje objava pojedinih korisnika, kao i ”skidanje” videozapisa korisnika društvenih mreža.

Što može učiniti novinar kako bi se zaštitio tužbi, od kojih su neki i kazneno prijavljeni, doznajemo od stalne sudske vještakinje za intelektualno vlasništvo i jedne od najpoznatijih marketinških stručnjakinja, doc.dr.sc. Hedde Martine Šola:

Što činiti prije preuzimanja fotografije?

–Postoji nekoliko vrsta licenci koje su vezane za fotografije, te bi ih svakako trebalo pomno proučiti prije preuzimanja bilo koje fotografije s interneta. Naime, ako se preuzimaju fotografije s interneta, treba provjeriti ima li ta fotografija  Royalty free, Right Managed ili Creative Commons licencu – priča nam stručnjakinja Šola koja kao stalna sudska vještakinja za intelektualno vlasništvo ima pune ruke posla.

–Neke licence su u potpunosti besplatne i ne obvezuju korisnika fotografije da spomenu autora prilikom korištenja predmetne fotografije, dok druge licence omogućuju korištenje fotografija za osobnu upotrebu ili komercijalnu a neke oboje. Neke licencije zabranjuju mijenjanje izvornog materijala, dok neke to neke dopuštaju. Postoji puno mogućnosti i iako su ove tri spomenute verzije najčešće, postoji i nekoliko različitih podverzija (npr. kod CC licencije koja se najviše koristi). Problem nastaje kada korisnik kupi fotografiju za osobnu upotrebu, a koristi ju u komercijalne svrhe. Ili, kada preuzme fotografiju koja je zaštićena autorskih pravima, te koristi tu fotografiju bilo u privatne ili u komercijalne svrhe. Također, postoji i problem moralnih prava temeljem kojih korisnih fotografije
zaboravi naznačiti autora fotografije, a u licencijskom ugovoru mu je to uglavljeno – pojašnjava Šola.

Brz način pretrage, ali…

Da bi takve ili slične stvari izbjegli, od naše sugovornice doznajemo da na najpoznatijem internet pretraživaču Google, postoji mogućnost dodatne pretrage, gdje novinari mogu u dodatnom izborniku odabrati filtraciju fotografija po licencama:

–To je vrlo brz i jeftin način pretrage, iako moram upozoriti da se prilikom izlistaja mogu pojaviti i fotografije koje su zaštićene autorskim pravima, neovisno o unaprijed zadanim postavkama filtracije. Tako da svakako treba napraviti dvostruku provjeru – savjetuje Hedda Martina Šola.

Kod videa je, kaže, stvar malo kompliciranija.

Ne preuređujte tuđe video uratke bez odobrenja!

–Bilo koji uradak s YouTube-a se ne smije skinuti niti upotrijebiti u vlastite/komercijalne svrhe, jer su svi video uratci koji su tamo objavljeni već zaštićeni autorskim pravima. Iako, postoje softveri koju omogućuju besplatno preuzimanje video uradaka na računalo, i mnoge tvrtke (to sam puno puta vidjela u neuromarketinškoj struci), preuzmu zanimljivu reklamu sa Youtube-a, naprave neuromarketinško istraživanje (ne na reprezentativnom uzorku), već tzv. promo istraživanje koje njima služi kao svojevrsni promotivni uradak kojim potrošače informiraju
koje sve tehnologije koriste za istraživanja, te kasnije prerađen uradak videa objave na Youtube-u na svojoj stranici, a onda završe u parnici. Ili, (baš sam nedavno imala takav slučaj), korisnik preuzme tuđi video uradak sa službenog profila neke društvene mreže (jer se korisnik nalazi u tom videu ali nije autor), skraćuje ga, dodaje/mijenja određene dijelove te onda objavi takav video uradak na svojoj društvenoj mreži. To je, naravno, kažnjivo zakonom jer se bilo koja neovlaštena izmjena/dopuna tuđeg video uratka smatra preradom, ukoliko druga strana nije dobila prethodno odobrenje od autora video uratka da može raditi prerade te ih koristiti za javne objave – doznajemo zanimljive i vrlo korisne detalje od ove poznate stručnjakinje.

Kod medija je, doznajemo, situacija jednostavnija

–Ako novinar pronađe neki video na temelju kojeg piše članak (npr. neka sporna reklama), dovoljno je da objavi službeni link sa Youtube-a na službenu stranicu medija. Mediji su itekako dobro informirani o tome, jer vidim da veliki portali pametno koriste tuđe objave sa društvenih mreža. Uvijek postave izvornik objave i/ili se u članku pozovu na autora fotografija/videa. To je dovoljno – tvrdi Hedda Martina Šola te upozorava na jednu stvar koja bi novinare trebala tjerati na oprez.

Kada možemo uzeti objavu ili fotografiju s društvene mreže?

–Ako netko objavi fotografiju na svom privatnom (ne službenom profilu) i ako je ta fotografija objavljena na način da je naznačena samo za prijatelje tog profila (znači nije dozvoljena za javnu objavu), ta fotografija se ne smije prenositi na drugi medij. Društvene mreže nisu prostor koji je strogo rezerviran za prijatelje i svi korisnici društvenih mreža bi trebali postupati s njima s jednom dozom opreza. Jer sve što je objavljeno na društvenim mrežama, može se pojaviti bilo gdje na internetu, ne nužno u nekom mediju – priča nam.

Ako se s druge strane radi o javnoj fotografiji (neovisno je li ta fotografija objavljena na javnom ili privatnom profilu), ona se, kaže Šola, smije prenijeti samo uz dozvolu autora i autora te fotografije se mora naznačiti u objavi.

Što ako ste već prijavljeni za krađu fotografije ili videa?

–Tekstualne objave na društvenim mrežama koje su javne, smiju se citirati i parafrazirati uz obveznu naznaku autora teksta. Ukoliko se radi o objavi koja je privatnog karaktera (znači prilikom objave tekstualnog sadržaja, autor je naznačio da tu objavu mogu pročitati samo njegovi prijatelji), ta objava se tako mora i tretirati – savjetuje stalna sudska vještakinja za intelektualno vlasništvo te daje marketing savjet za kraj razgovora;

–Ako je već došlo do situacije da je novinar kazneno prijavljen npr. za krađu fotografija i/ili videa svakako bih preporučila da se uputi na Sudačku mrežu, pronađe stalnog sudskog vještaka za marketing i intelektualno vlasništvo, koji će moći meritorno procijeniti je li došlo do povrede autorskih prava, u kojem obimu, te utvrditi i izračunati nastalu štetu. U praksi, puno puta se znalo dogoditi da su unaprijed postavljeni tužbeni zahtjevi od strane odvjetnika puno veći od stvarno utvrđene nastale štete od strane sudskih vještaka i obrnuto – završila je.