DIANA ZELENIKA: Nacionalnim floskulama zavađaju narod kako bi oni vladali vječno

BRUXELLES - Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku sigurnost Federica Mogherin i poručila je da će 2018. biti ključna godina za Balkan kako bi se put europskih integracija i reformi učinio nepovratnim.

Ja kao liječnica čitav svoj život postavljam dijagnoze. Sada imam pacijenta, a to je BiH. Imam teškog pacijenta u jedinici intenzivne skrbi čiji su simptomi organizirani kriminal i nepotizam. Da biste liječili bilo koju bolest, morate naći uzrok bolesti. Inače nema adekvatne terapije. Prije par dana sam čitala jednu anketu koji je provela mislim ‘Buka’ gdje su građani kao glavni uzrok bolesti naveli gospodu Čovića, Dodika i Izetbegovića, istakla je i dodala:

Njihovim micanjem će se uspostaviti terapija protiv siromaštva, korupcije, nepotizma, kriminala. Dragan Čović i Željko Komšić imaju moć, novac, infrastrukturu. Imaju sve ono što nemam ja. Ali, nemaju oni ono što imam ja. Za razliku od njih ja volim i narod i BiH.

Smatra kako se političari u “pojedinim segmentima dobro slažu, osobito kada je u pitanju novac i njegova raspodjela”.

Djeluju mi kao dobro uigrana kazališna družina. Funkcioniraju na sljedeći način: dogovorimo se da se ne dogovorimo, kazala je Zelenika.

Ukazala je su građani najveći gubitnici takve politike jer “ništa ne dobivaju”.

Ključne teme se zanemaruju. Gospodarstvo i siromaštvo se surovo zanemaruju. U prvom planu su nacionalne floskule da bi se narod zavađao kako bi oni na pozicijama bili vječno, istaknula je.

Kao “rak ranu društva” je navela pravosuđe jer je “ispolitizirano”.

Tvrdi da se ne bi kandidirala za članicu Predsjedništva BiH da misli kako se ne može promijeniti stanje u BiH.

Kao doktor znanosti sam mogla za silne novce raditi u EU. Ne bih se mučila. Ali stanje ne može mijenjati pojedinac, već svi zajedno. Predstoji da na listopadskim izborima oduzmemo moć i postavimo ljude koji će stvoriti timove stručnjaka, istakla je.

Komentirala je odlazak, prije svega mladih iz BiH. Kako je kazala, ljudi iz BiH ne odlaze, već bježe. Uzrok za masovni odlazak iz države vidi u općoj situaciji.

Ljudi iz BiH ne bježe samo zbog egzistencije, već i zbog poniženja, gubitka dostojanstva, besperspektivnosti. Ako nemaju iskaznicu vladajuće stranke, jedino mogu raditi u kafićima i tržnim centrima, dok nekog drugog čeka radno mjesto nakon završenog obrazovanja. Bezizlaznost je razlog odlaska mladih ljudi iz BiH, objasnila je Zelenika.

Upozorila je da odlazak ljudi “razara obitelji”.

Imala sam priliku kroz svoju struku svjedočiti rastancima između roditelja i djece preko oceana. Nisu bili sigurni hoće li vidjeti svoje roditelje žive kada budu dolazili, ispričala je.

Mišljenja je da dijaspora nije sretna što je otišla i da bi se vratila u BiH kada bi se napravili uslovi za to.

Prvi preduvjet za to je smjena vlasti, naglasila je.

Istaknula je da neki od onih koji žive u inozemstvu “ne žele čuti za BiH jer ih sve negativno veže za nju”.

Za nju je BiH nesumnjivo domovina Hrvata i da neće dozvoliti da “neko drugi više voli BiH” od nje same.

Zelenika je podsjetila da je HDZ 1990 jedan od osnivača Hrvatskog narodnog sabora BiH koji se pretvorio u “jednoumlje jednog čovjeka i stranke”.

HNS BiH je trebao biti nacionalna i gospodarska institucija Hrvata u BiH. Pretvorio se u instituciju jednoumlja jednog čovjeka i stranke. Ali, ne smijemo dopustiti da nas istjeraju iz vlastite kuće, podcrtala je.

Smatra da nisu svi članovi Udruge bosanskih hrvata “Prsten” podržali kandidaturu Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH. Podršku koju je Miljan Brkić, potpredsjednik hrvatskog Sabora, dao Čoviću prilikom formiranja Udruge je okarakterizirala kao “početkom kampanje za izbore u Hrvatskoj naredne godine”.

Zelenika je istaknula i da dvojica članova HDZ 1990 su u Upravnom odboru ove Udruge.

Također je podsjetila na euforiju bh. političkih lidera nakon što je BiH dobila Upitnik Europske komisije.

Velika euforija i optimizam su bili 2016. kada smo dobili Upitnik. Gospodin Dragan Čović, Denis Zvizdić i Bakir Izetbeogivć su bili jako optimistični da ćemo u prvom kvartalu 2017. dobiti kandidacijski status. Onda se prolongiralo popunjavanje upitnika do konca 2017. godine. Ali, uplovili smo u 2018. i to se nije desilo. Taj optimizam i euforija su pali u vodu”, rekla je i dodala sljedeće:

Čitala sam studiju prema kojoj se prognozira da će BiH u EU ući 2050. godine.

Osvrnula se i na rad Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Rekla bi da su parlamentarne klupe daske koje život znače u smislu vođenja kampanje, napuhivanja mišića i mobiliziranja glasača, zaključila je Zelenika.

Ne očekuje da će “Platforma za mir” biti usvojena jednoglasno u Parlamentarnoj skupštini BiH, iako je to bila njena želja.