DNEVNO.ba: Sutra ističe rok za razmjenu podnesaka obrane šestorke i Tužiteljstva

DEN HAAG- Približavanjem mjeseca lipnja najduži, najkompleksniji i dugoročno gledano najosjetljiviji predmet pred Haškim tribunalom-onaj u kojem se sudi šestorici bivših visokih dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a ulazi u posljednju fazu, odnosno vrednovanje žalbi koje su uložili kako obrana, tako i Tužiteljstvo.

Iz odvjetničkim timova šestorke doznajemo kako je prepiska dvije strane u postupku konačno pri kraju što znači da Žalbeno vijeće Tribunala može započeti najdugotrajniji dio posla koji uključuje pomno analiziranje svake navedene žalbe, pregledavanje tisuća stranica dokaznog materijala te u konačnici donošenje dugoočekivane drugostupanjske presude.

No, upućeni su zabrinuti su činjenicom da se već jedno vrijeme otvoreno govori kako bi drugostupanjska presuda mogla uslijediti u drugoj polovici 2017. godine, a ukoliko se uzme u obzir odbijenica koja je nedavno uslijedila za puštanje na prijevremenu slobodu, jasno je kako će šestorka, drugostupanjsku presudu dočekati u pritvoru.

Vesna Alaburić, odvjetnica generala Milovoja Petkovića, objasnila je kako je 7. svibnja istekao rok do kada su obrane optuženih trebale odgovoriti na žalbu Tužiteljstva, dok je 25. svibnja (sutra) rok za odgovor na odgovor, čime zapravo okončava procedura prepiski i podnesaka te se stvaraju uvjeti da Žalbeno vijeće započne raditi na donošenju drugostupanjske presude. No to neće ići brzo kao što neki očekuju, budući da osim obimnosti predmeta treba uzeti u obzir i činjenice da su žalbe odvjetnike upravo vezano uz obaranje ključne teze na osnovu koje se i donijela presuda, a to je postojanje navodnog udruženog zločinačkog poduhvata na čijem je čelu bio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

To je, objašnjavali su odvjetnici ranije, jedan od tri ključna elementa u žalbenim podnescima; ostala dva su osporavanje teza o etničkom čišćenju te međunarodnom karakteru sukoba.

Također, odvjetnički timovi smatraju i kako je došlo do krivog tumačenja namjere i svrhe osnivanja Herceg Bosne, kao i HVO-a, a i samim tim i načina funkcioniranja političkih struktura, vojske i administracije. Istodobno, dio žalbe svakako se odnosi i na same vojne operacije tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH, a obrana je stava kako one nisu bile poduzimane sa svrhom etničkog čišćenja, već su bile posljedica događaja na terenu, odnosno planova i aktivnosti Armije BiH.

Jedan od vrlo važnih elemenata u žalbi svakako će biti i onaj koji se tiče zločina, koji se jesu događali, ali obrana će tvrditi kako oni nisu posljedica nekog zločinačkog plana etničkog čišćenja, već različitih okolnosti.

Podsjećamo, prvostupanjska presuda je objavljena još krajem svibnja 2013. godine na čak 2629 stranica u šest svezaka i s četiri dodatka – izdvojenim mišljenjima sudaca. Tom presudom šestorka je nepravomoćno osuđena na ukupno 111 godina zatvora. Bivši predsjednik Vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik Vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.