Dodik i Čović pokušavaju zakonom promijeniti Ustav BiH!

BANJA LUKA - Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavili su na sastanku u Banja Luci pij nekoliko dana da će u parlamentarnu proceduru uputiti zajednički prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji će izraditi ove dvije stranke.

Nakon sastanka u Banja Luci, Dodik je novinarima rekao da će dvije stranke u narednim danima raditi na izradi i usuglašavanju teksta ovog zakona, koji, ukoliko žele, mogu podržati i druge političke partije.

Riječ je, po svemu sudeći, o zakonu koji je SNSD-a već ranije nudio na usvajanje a čija je suština u tome da se iz Ustavnog suda eliminiraju trojica stranih sudac i da se ubuduće sve odluke donose prostom većinom glasova uz uvjet da odluku podrži barem jedan sudac iz reda sva tri konstitutivna naroda. Na ovaj način bi se i u Ustavni sud BiH uveo princip etničkog odlučivanja koji bi bio poguban za složeni ustroj BiH. Raniji pokušaj SNSD-a da “progura” ovakva zakonska rješenja glatko je odbijen u Parlamentu BiH a, zanimljivo, protiv prijedloga su tada glasali svi zastupnici HDZ-a.

U slučaju da se i kod odlučivanja Ustavnog suda uvede princip etničkog glasanja, a što već dulje vrijeme zagovara Dodik, Ustavni sud ne bi mogao poništiti odluku o referendumu jer bi za odluku o poništenju referenduma morao glasati i jedan sudac Ustavnog suda iz Republike Srpske. A kako se to nikada ne bi desilo, svaki referendum, pa i onaj o odcjepljenu RS-a, bio bi legalan jer ga Ustavni sud ne bi mogao proglasiti neustavnim niti bi ga mogao pravno poništiti.

Ideja Dodika i Čovića da se zakonom regulira rad Ustavnog suda BiH unaprijed je osuđena na neuspjeh zbog najmanje dva razloga.

Prvi je taj što je rad Ustavnog suda BiH definiran Ustavom BiH pa se iz formalno-pravnih razloga ne može nižim pravnim propisom preinačiti odredba višeg pravnog propisa, odnosno ne mogu se zakonom promijeniti ustavne odredbe.

Drugi je razlog puno bitnijjih i suštinske je naravi.

Naime, uspostavom Ustavnog suda BiH s postojećim načinom odlučivanja i sa prisustvom tri strane suci u njegovom radu osiguranja je pravni mehanizam za rješavanje raznih vrsta sporova koji nastaju između dva entiteta, između države BiH i entiteta, između raznih institucija vlasti itd. Bez Ustavnog suda BiH cijeli ustavni poredak bio bi nezaštićen (između ostalog i teritorijalni integritet BiH!) a ne bi postojao ni mehanizam za deblokadu sistema odlučivanja.

U najkraćem, Ustavni sud BiH je vitalni i neodvojivi dio ukupnog ustavnog aranžmana i predstavlja centralni stup pravnog poretka države. Rušenjem Ustavnog suda srušila bi se cijela ustavna konstrukcija i zato ne postoji ne minimalna šansa da zakon koji najavljuju Dodik i Čović dobije većinsku podršku u Parlamentu BiH.

U nastavku teksta pročitajte poglavlje VI Ustavnog suda BiH kojim je reguliran način rada i nadležnost Ustavnog suda BiH.

Član VI

Ustavni sud

1. Sastav

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.

a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske.

Preostala tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.

b) Sudac će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za suca Ustavnog suda. Suci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.

c) Mandat sudac imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca. Suci koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Suci koje će biti imenovani nakon prvog saziva služit će do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca.

d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

2. Procedure

a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.

b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.

3. Jurisdikcija

Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.

a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:

– Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

– Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

4. Odluke

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.