NI JEDAN MEDIJ OVO NIJE OBJAVIO: Gdje je nestao ugledni doktor Babić koji se zamjerio Gabriću?

ZAGREB - Hrvatskoj javnosti, negdje u magli, vrlo vjerojatno odzvanja ime Ivice Babića, prosjedog predsjednika Hrvatskog liječničkog sindikata. I da, doista, lik i djelo doktora Babića vam se maglovito može pojavljivati u sjećanju, jer u javnom se prostoru ne pojavljuje otkako je stao na žulj Nikici Gabriću, koji se s njime prije nekoliko godina odlučio javno obračunati. Doktor Babić, tada je u poodmakloj dobi spektakularno uhićen, medijska mašinerija ustala je na noge, a cijenjenog liječnika, poput kakvog okorjelog kriminalca, rastezali su od nemila do nedraga.

Kada se klupko počelo razmotavati, ispostavilo se da su Gabrićeve teze o Babiću stare desetak godina, no kako to obično biva u Lijepoj našoj trulog pravosuđa, vrag je u detalju. Naime, na doktora Babića ustala je medijska i politička svita u trenutku kada je postalo jasno da nema namjeru slomiti se pod pritiscima Zorana Milanovića i njegova nekadašnjeg ministra policije Rajka Ostojića, ali i kada se doznalo da bi Europski sud za ljudska prava u Strasborgu mogao presuditi u korist Sindikata kojega je vodio vezano uz suspenziju kolektivnog ugovora.

Tada u priču ulijeće oftalmolog Gabrić, optuživši Babića da je ratni profiter koji je lažirao status ratnog vojnog invalida te da je državni proračun oštetio za 59 tisuća kuna, uzimajući invalidninu koja mu ne pripada. Vrijeme je učinilo svoje, doktor Babić potpuno je nestao s javne scene, no to ne znači da sudskim putem nije potražio pravnu zadovoljštinu. Kako saznajemo iz izvora bliskih obitelji, Babić je pravomoćno oslobođen bez ikakvih pravnih posljedica. Svjedok koji se na sudu pojavljivao pokazao se kao lažni, a neistinitima su se pokazale i Gabrićeve optužbe koje je iznosio na Babićev račun.

Danas je Gabrić premoćan da bi se o ovoj priči govorilo, nije to nikakva enigma, jer da jest tada bi isti oni mediji koji su grmjeli o uhićenju doktora Babića, zabilježili i detalje o ovoj presudi. No, kakve li slučajnosti, o tome nigdje, ali baš nigdje nije moguće naći ni slova. Pričat će se jednom o tome, vjeruju izvori bliski Babiću, a pričao je pak o tome svojedobno i Andrija Hebrang kojega je Gabrić, također u jeku hajke na Babića, prozivao navodeći da je ovaj do lažnog invalideta došao po njegovom zagovoru.

U tom periodu, samo je naš portal imao snage i hrabrosti kontaktirati s Hebrangom, koji nam je kazao kako je zapanjen onime za što ga Gabrić proziva budući da nikada nije bio nadređen za utvrđivanje invaliditeta. Za to su nadležnost imala dva ministarstva, s kojima Hebrang nije imao doticaja, radilo se o Ministarstvu rada i Ministarstvu branitelja.

“Pazite, on me optužio za kazneno djelo. To što je izrekao jako su teške optužbe. Čini mi se da u javnim nastupima njegova strančica nema dovoljno prostora i zato čini sve kako bi dospio u javnost blateći sve oko sebe”, analizirao je Hebrang.

Ono što je mnogima promaknulo u ovom slučaju jest činjenica da je Gabrić, otvarajući se nakon deset godina o slučaju sindikalista, prekršio čak dva zakona. Prvi je Zakon o pravima pacijenata jer je oftalmolog u javnost iznio detalje iz zdravstvenog kartona pacijenta, u ovom slučaju doktora Babića, što kao liječnik nije smio učiniti ni u kojem slučaju. Uz to, Hebrang je isticao kako je iznio neistine na njegov račun te ga time oklevetao, što je također kazneno djelo.

“Babić je bio dragovoljac na potezu prema Pakracu. Za to vrijeme Gabrić je ratovao uz centralno grijanje u svojoj bolnici. On je dio miljea koji ne može smisliti Domovinski rat. Do ’90-ih je bio, a malo ljudi to zna, predsjednik Saveza omladinaca u komunizmu, a nakon toga i kao zastupnik u Saboru bio je u vrhu partije. Time spada među one koji su padom Jugoslavije doživjeli krah”, govorio nam je Hebrang, sarkastično domećući da je Gabrić ljubomoran na Babića koji se ’90-ih, za razliku od njega, javio u Stožer komiteta, za što su postojali dokazi.

“Gabrić se nije prijavio, ali to nije bio njegov rat pa sada pere savjest. On je izdanak vrha Komunističke partije, a njihova osnovna metoda je laž. Zbog tih laži ću ga tužiti”, prijetio je Hebrang, podsjećajući na Gabrićevo ‘prljavo rublje’ koje je zatekao kada je došao u Ministarstvo zdravstva. Točnije, on je kao predsjednik upravnog vijeća HZZO-a podigao kredit od milijun i 700 tisuća kuna kojega je potom bilo potrebno vraćati.

Teške optužbe sasuo je Hebrang na svojeg rivala i zbog toga što ima ulogu u privatizaciji Odjela za dijalizu na Svetom Duhu. “Gabrić skreće pažnju s nezakonite privatizacije i ugovora s Odjela za dijalizu Svetog Duha u mandatu dok je bio predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a. Sada me napada, a zvao me u svoju stranku”, objašnjava, podsjećajući da je tada bez zakona o privatizaciji, bolnica privatizirala svoj jedini profitabilan odjel – kroničnu dijalizu, dok su skupe i neprofitne komplikacije ostavljene bolnici, o čemu je 2004. godine podnesena i kaznena prijava.

Naime, 2003. godine dijaliza Sv. Duha prešla je u vlasništvo privatnog investicijskog fonda, koji je na dijalizi ostvario dobit od 1,6 milijuna kuna. Bivši ravnatelj Sv. Duha tada je objašnjavao da je strateškog partnera vidio kao jedino rješenje jer je bolnica imala velike troškove za održavanje starih aparata, a loša kvaliteta dijalize povećavala je komplikacije pacijenata i troškove njihova liječenja.

“Nakon ugovora o privatizaciji s njim je za to odgovoran i direktor Poliklinike Sv. Duh, Dragan Primorac. Oni su odgovorni za odljev te dobiti iz HZZO-a, a koja je, kako su neki portali pisali, iznosila pet milijuna kuna. No, kolika je zaista bila, to znaju samo oni”, zaključio je Hebrang.

Podsjetimo, u vrijeme privatizacije spomenutog Odjela, točnije od 9. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. godine, na čelu privatizirane poliklinike bio je bivši HDZ-ovac, Dragan Primorac. U kontekstu ove priče zgodno je podsjetiti i na vapaj Babićeva odvjetnika u periodu kada je podnosio žalbu na istražni zatvor koji mu je određen zbog opasnosti od bijega i mogućeg utjecaja na svjedoke, no, kako je upozorio odvjetnik Milenko Umičević, na popisu svjedoka na koje bi Babić mogao utjecati navedena su dvojica pokojnika.