Političko zapošljavanje u BiH – epidemija kojoj nema lijeka

SARAJEVO - Prema podacima Centra civilnih inicijativa, u BiH ima približno 6.000 formalnih političkih funkcija na svim nivoima političke vlasti, te oko 20.000 rukovodećih funkcija unutar javnog sektora, koje su neslužbeni izborni plijen. To znači da na jednog direktno izabranog dužnosnika dolaze još po tri imenovana po stranačkoj liniji.

Tu je dodatnih 166.000 zaposlenih u javnoj upravi i drugim javnim uslugama, čime se dolazi do podatka o 191.772 osobe zaposlene “na budžetu” u BiH – pokazuju podaci CCI, koji je pokrenuo kampanju “Posao sposobnim, a ne podobnim”.

Većina zaposlenih u javnom sektoru, javna je tajna – od rukovoditelja pa do čistačice – posao dobivaju posredstvom političke partije. Iz CCI upozoravaju da politička i stranačka imenovanja i zapošljavanja u važnim agencijama, institucijama i javnim poduzećima dovode do nerada i izostanka odgovornosti prema zakonu i građanima.

Političko zapošljavanje, ocjenjuju stručnjaci, poprima razmjere epidemije kojoj nema lijeka. Odgovorne poslove dobivaju politički podobni, konkursi za posao u javnom sektoru samo su farsa, a dobivanje posla se dogovara unutar partija i mimo institucija – najčešće u kafanama, navodi Blic.rs.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS, kaže da je najveći problem što se na odgovorna radna mjesta zapošljavaju nekvalificirani kadrovi.

“Zapošljava se rodbina, prijatelji, kumovi, ljubavnice političara, a sposobni mladi ljudi nemaju nikakvu šansu i odlaze iz zemlje. To je glavni razlog što ovo društvo ne može da se razvija i napreduje”, kaže Todorović.

Državne institucije koje su pod kontrolom političkih partija, krše zakone i zaobilaze propise, da bi uhljebili armiju politički podobnih.

“U javnim poduzećima je od tri do pet puta više radnika nego što treba jer svaka stranka koja dođe na vlast zapošljava svoj kadar i poslije je teško otpustiti te radnike”, ističe Todorović.

Svetlana Cenić, ekonomski analitičar, kaže da sve počinje kada političke stranke potpišu koalicijski sporazum, u kojem „crno na bijelo“ piše koja stranka dobija koji resor.

“Čemu onda raspisivanje natječaja i bacanje para? Bolje da raspišu unutarstranački natječaj na koji će se prijaviti članovi partije, da ostali ne gube vrijeme”, kaže Cenićeva.

Smatra da su za ovakvo stanje dijelom krivi građani koji biraju iste političke stranke, ali i međunarodne organizacije koje sudjeluju u degradiranju državnih institucija.

“Razni demokratski i tranzicijski treneri koji su došli u BiH i koji zakazuju političke sastanke po kafanama dali su moć našim političarima da rade kako hoće” – ističe ona i dodaje da će, dok se ne vrati integritet institucijama, politika odlučivati o svemu.

Većini mladih cilj je da dobiju državni posao.

“Kod nas vlada mišljenje da su svi privatnici lopovi. Mladi se kod privatnika privremeno zadržavaju dok ne dobiju posao u javnom sektoru, nebitno što će im nakon nekog vremena nerada odumrijeti bar pola moždanih vijuga” – kaže Cenićeva.