Unija ne zna što bi s nama, ali ne znamo ni mi sami

Autor: Dnevni list

SARAJEVO - Iz Tirane su se i u srijedu i u četvrtak mogle čuti međusobne optužbe, izostanak bilo kakve vizije bolje budućnosti, volje za kompromisima i rješavanjima nagomilanih problema iz prošlosti. Vizija je izostala, ali zato teške riječi nisu

Sastanak na vrhu “Procesa Brdo-Brijuni”, na kojemu se trebalo razgovarati o jačanju suradnje u jugoistočnoj Europi i približavanju zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, samo je još jednom pokazao razinu tenzija i neslaganja u regiji ali i notornu činjenicu kako smo svi miljama daleko od EU. Iz Tirane su se i u srijedu i u četvrtak mogle čuti međusobne optužbe, izostanak bilo kakve vizije bolje budućnosti, volje za kompromisima i rješavanjima nagomilanih problema iz prošlosti. Uz to, poruke lidera zapadnobalkanske šestorke su kako se u Unija mora odlučiti želi li nas ili ne u svom društvu i to jasno kazati kako bi se sve karte stavile na stol. Istina je kako niti EU ne zna što bi sa zapadnim Balkanom, što jeste kardinalna greška svih onih koji donese odluke kako u EU tako i u zemljama članicama, ali nakon niza ovakvih summita i razgovora postavlja se logično pitanje tko bi ovakvu regiju kakva je danas želio u svom društvu. Tako smo na Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe samo još jednom pokazali koliko smo zapravo daleko od te iste Europe, daleko od suvremenog, razvijenog svijeta i od bolje budućnosti za sve žitelje zapadnog Balkana.

“Bolesnik zvani BiH”

A sve ovo posebno se odnosi na “bolesnika BiH” koja je i ovaj put pokazala totalno nejedinstvo, neusuglašenost bar u osnovnim stajalištima, a srpski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Šefik Džaferović nisu čak zajedno dali izjavu za medije, nego je Dodik to učinio zajedno sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. U samom obraćanju prisutnima, Džaferović je kazao da procesi integracije u EU i NATO i dalje imaju ključni značaj u oblikovanju budućnosti regije i predstavljaju najbolji okvir za realizaciju zajedničkih težnji za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet.

– Iako u proteklih šest godina zemlje naše regije nisu u cijelosti ostvarile zacrtani napredak, procesi integracije u EU i NATO imali su značajan utjecaj na razvoj demokracije, vladavine prava i poštivanje ljudskih prava, smatra Džaferović. Dotakao se u napretka BiH na putu ka NATO-u i EU, poziva da se dostavi Godišnji nacionalni plan i time aktivira MAP, te kako smo dostavili odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika i čekamo mišljenje i kandidatski status s EU. S druge pak strane, Dodik i RS su gorljivo protiv NATO integracija, ne žele niti čuti za aktivaciju MAP-a pa zbog toga i nemamo vlasti. Dodik je novinarima kazao kako je diskusija bila realna i bez uljepšavanja te se moglo vidjeti kako se stvari promatraju veoma različito u ovoj regiji.

– Zadovoljan sam činjenicom da sam ovdje vrlo izravno mogao obraniti poziciju RS-a, koja je bila napadnuta i željelo se prikazati kao “babarogu”, rekao je Dodik. Dotakao se i nemogućnosti formiranja državne vlasti kazavši kako i to pokazuje nesposobnost BiH i to je najlošija moguća poruka. Ukoliko društvo ne može implementirati izbore, kako nastavlja, onda je nesposobno da preživi.

– Ovdje je bilo dosta otvorenih pitanja na relaciji BiH – Hrvatska gdje je jasno rečeno od strane Hrvatske da podržava reformu izbornog sustava koji podrazumijeva da konstitutivno narodi primaju svoje predstavnike u vlast. S time se mi slažemo i to treba ubrzati. Tu je bilo i pitanje Pelješkog mosta, navodi Dodik. U samom obraćanju ponovio je opredjeljenje BiH za nastavak europskog puta za koji postoji konsenzus svih relevantnih političkih lidera u BiH.

Hoće li nas EU ili neće?

Vučić je jasno kazao kako poruke hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, slovenskog predsjednika Boruta Pahora i poljskog predsjednika Andrzej Dude oko nužnosti integracije zapadnog Balkana u Uniju ohrabruju, ali ne vjeruje kako će oko toga biti išta konkretno. Poručuje je da se jasno kaže želi li Unija zemlje regije u svom društvu, da jasno kažu što trebaju učiniti ili pak da kažu kako ih ne žele.

– Neka to otvoreno kažu, pa ćemo se mi sami za sebe pobrinuti. Vama je samo važan mir i stabilnost u regiji i od nas vam ništa drugo ne treba. I nama je to najvažnije, na tome ćemo raditi i nadamo se da ćemo kroz očuvanja mira i stabilnosti naći izlaz iz teške situacije u kojoj se nalazimo, poručio je Vučić. Dodao je kako u regiji ne žele samo ohrabrujuće poruke neko i konkretna djela istaknuvši kako su Srbi i Albanci trenutno godinama udaljeni od dogovora. Ocijenio je kako se neće obistiniti ni otvaranje novih poglavlja za Srbiju i Crnu Goru, niti početak pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, za BiH se također ništa neće dogoditi, a izostat će i vizna liberalizacija za Kosovo.

– U redu, glupi smo, ali ne toliko glupi i svi znate da sam u pravu, ništa se neće desiti ni u lipnju ni u srpnju, jasan je bio Vučić.

Mile Đukanović, predsjednik Crne Gore, želi vjerovati kako se zapadni Balkan vraća u fokus EU poručivši kako su nam nužni dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i stabilnost. Smatra kako si trebaju biti posvećeni europskom sustavu vrijednosti te da oko reformi i ispunjavanja potrebnih standarda nema niti smije biti kompromisa.

– U regiji mora biti snažnije prisutna EU, a perspektiva zapadnog Balkana u EU mora biti jasna i dogledna, a ne daleka, kaže Đukanović. Smatra kako Beograd i Priština imaju povijesnu prigodu riješiti svoje višestoljetne nesuglasice, nakon čega bi trebalo raditi na uspostavljanju kvalitetnije funkcionalnosti BiH.

Svemu dodajmo kako su “Proces Brdo-Brijuni” 2013. zajednički pokrenule Hrvatska i Slovenija, a s ciljem kao važan forum na najvišoj razini za jačanje dijaloga i suradnje, te sigurnosti i stabilnosti, kao i potpora europskim i euroatlantskim procesima u svim zemljama regije. Na summitu je sudjelovala i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, te, kao počasni gost, već spomenuti poljski predsjednik Andrzej Duda.

Zajednička izjava

“Pozivamo Europsku uniju da razmotri svoje proširenje na zapadni Balkan kao pitanje od geopolitičke važnosti. Puna integracija zemalja zapadnog Balkana u europski sustav vrijednosti važan je faktor sveukupne europske stabilnosti”, stoji u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na summitu održanom u Tirani. Sudionici skupa su u završnoj izjavi naglasili da zemlje kandidati moraju ispuniti sve standarde Europske unije, te pozvali da se pregovarački proces odvija fleksibilnije i brže. Također su pozdravili Prespanski sporazum između Skoplja i Atene o promjeni imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju koji je otvorio mogućnost nastavka euroatlantskih integracija te zemlje. “Zaključujemo da takvi primjeri pokazuju put prema jačanju europskih i euroatlantskih veza unutar regije zapadnog Balkana”, navodi se u izjavi. Sudionici summita Brdo-Brijuni također su podržali stajalište Unije da je jedan od uvjeta članstva i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja susjednih zemalja. “Aktivno ćemo nastojati da se nastavi dijalog i produbi povjerenje u regiji koju predstavljamo. Sva otvorena pitanja bit će riješena mirnim putem, u duhu međusobnog uvažavanja i suradnje”, stoji u završnoj izjavi.

Nema dovoljno niti razumijevanja niti zanimanja za zapadni Balkan

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je obraćanju podržala otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama, ali je naglasila da svi kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU-u trebaju provesti sve potrebne reforme, te uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a. “EU ne smije napustiti zemlje jugoistočne Europe, a Hrvatska će i dalje biti vaš zagovornik unutar EU-a”, poručila je Grabar-Kitarović. Ona je također kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja EU-om u prvoj polovici sljedeće godine staviti pitanje proširenja na jugoistok Europe visoko na dnevni red, te da će organizirati summit na tu temu. Grabar-Kitarović je na konferenciji za medije međutim naglasila da je zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji, te nedostatka zanimanja u Bruxellesu. “Kad razgovaram s kolegama u Bruxellesu, ne samo da vidim kako ne postoji dovoljno poznavanja situacije u jugoistočnoj Europi, nego nažalost ne postoji ni dovoljno zanimanja, a to se odnosi i na javnost u tim zemljama”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da je “Proces Brdo-Brijuni” važan kako bi se zadržala pozornost na regiji. “Također sam zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji. Stvorili smo opasan vakuum u jugoistočnoj Europi, ljudi sve više sumnjaju i gube vjeru o tome je li moguće postići napredak, a taj vakuum ispunjavaju treće strane, koje nisu nužno dobre za regiju”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da se ovdje gotovo vodi bitka ideja odnosno ideologija.

Mogherini: Europska budućnost Balkana je prioritet

Budućnost Balkana u EU je i pitanje našeg ekonomskog prosperiteta, kao i sigurnosti regije i cijele Unije, poručila je Federica Mogherini. Ona je dolazeći na samit EU u rumunjskom gradu Sibiu pozvala lidere zemalja članica da kao prioritet razmotre pitanje budućnosti zapadnog Balkana u Uniji. “Vjerujem da lideri i danas i u budućim godinama moraju razmotriti budućnost Balkana u EU kao prioritet. To je i pitanje našeg ekonomskog prosperiteta kao i sigurnosti regije i cijele Unije”, rekla je Mogherini. Ona je na samit EU 27 u rumunjski Sibiu, koji je posvećen budućnosti Unije, stigla iz Tirane, gdje se sastala s liderima zapadnog Balkana. “Za mene je posebna poruka ta da proces eurointegracija ima visoku razinu podrške u zemljama zapadnog Balkana”, ocijenila je Mogherini. Dodala je i kako je vrlo važno da se evropski lideri i zemlje članica upravo na Dan Europe okupe i pokažu jedinstvo i odlučnost da očuvaju i dalje grade EU projekt.

 

Autor: Dnevni list

ZADNJE VIJESTI