Evo koja vam opasnost prijeti ako zapalite i samo jednu cigaretu dnevno!

Autor: dnevno.ba

Svake godine tjelesna neaktivnost povezana je s milijun smrti koje se mogu spriječiti – česta je poruka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Svjetske zdravstvene organizacije. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa, hipertenzije, prekomjerne tjelesne težine te poboljšava mentalno zdravlje i kvalitetu života.

Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana srca, dr. Kristijan Đula, specijalist kardiologije u Poliklinici Perić-Staničić, odgovara nam na sva pitanja koja se tiču upravo zdravlja srca – mišića veličine stisnute šake.

Koliko su bolesti srca zastupljene u Hrvatskoj? Koje su najčešće?

Srčanožilne bolesti su vodeći uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, čime čine velik javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da godišnje u svijetu od srčanožilnih bolesti umire oko 17,5 milijuna ljudi, a do 2030. godine ta bi brojka mogla porasti i do 23 milijuna ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2018. godine od posljedica srčanožilnih bolesti u RH je umrlo nešto više od 23 000 osoba odnosno 43 posto ukupno umrlih. Vodeći uzrok smrtnosti u RH je srčani udar od kojeg umire gotovo svaki peti Hrvat. Od ostalih uzroka bi izdvojili moždani udar, povišeni krvni tlak i srčano popuštanje.

Kako očuvati zdravlje srca?

Ovdje je potrebno istaknuti da je prema nekim podacima moguće smanjenje rizika od srčanožilnih oboljenja i do 80% ukoliko se pridržavamo svih općepoznatih higijensko-dijetetskih mjera uz adekvatno liječenje postojećih srčanožilnih oboljenja (primjerice povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi i/ili šećerne bolesti). Kao preporuke bi svakako izdvojili zdravu i uravnoteženu prehranu, vođenje aktivnog života (preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je ukupno 150 minuta aerobne fizičke aktivnosti tjedno podijeljeno kroz 5 dana), apsolutna apstinencija od pušenja i postizanje/održavanje idealne tjelesne težine (BMI <25kg/m2).

Što je posebno štetno za zdravlje srca?

Svi ranije navedeni faktori, ukoliko nisu zadovoljavajuće regulirani su izrazito štetni za zdravlje srca. Ovdje bih posebno izdvojio pušenje kao rizični čimbenik. Naime, pušači imaju 2-4 puta veću pojavnost srčanog udara, a kada dožive srčani udar čak za 70% je veća smrtnost u odnosu na nepušače. Često puta se može čuti od pušača kako su samo ‘rekreativni pušači’, no danas se zna da čak i jedna cigareta dnevno značajno podiže rizik od srčanožilnih oboljenja.

Postoje li neka “zlatna pravila” kojih bismo se trebali pridržavati?

Mislim da su pravila igre u prevenciji i liječenju srčanožilnih bolesti jasno zadana, no često puta ih se jako teško pridržavati. Smatram da je potrebno već od najmlađe dobi educirati i poticati ljude na aktivan pristup zdravlju. Tu bih se poslužio citatom “kako siješ tako ćeš i žeti” jer smatram da je ulaganje u zdravlje zapravo ulaganje u našu budućnosti.

Što piti i jesti kako bismo doprinijeli zdravlju kardiovaskularnog sustava?

Što se tiče prehrane, preporuke možemo sažeti u dvije riječi: mediteranska prehrana. U mediteransku prehranu bi ubrojili voće, povrće, cjelovite (integralne) žitarice, mahunarke, ribu i piletinu. Opisane namirnice, uz maslinovo ulje koje je neizostavni dio svakog jela, bogate su nezasićenim masnim kiselinama (”zdrave masne kiseline”), poput omega-3 kiseline, koje smanjuju razinu masnoća u krvi i samim time direktno utječu na smanjenje rizika od srčanožilnog oboljenja. Ne manje važan je i dnevni unos soli (preporučena dnevna doza <5g što predstavlja do jedne čajne žličice) koji također značajno utječe na naš srčanožilni status, a u mediteranskom tipu prehrane predstavlja nešto manji problem s obzirom na širok izbor raznolikih začina i mirodija koje se koriste i daju jelu pun okus.

Glede pića, na osnovu brojnih epidemioloških istraživanja, danas smatramo da je zdrava i poželjna konzumacija manjih doza alkoholnih pića, prvenstveno crvenog vina (preporučena dnevna doza je 1,5 dcL). Naime, svoj blagotvoran učinak na srčanožilni status vino duguje skupini spojeva pod nazivom polifenoli koji osim što povoljno utječu na lipidni profil, djeluju istodobno i na stijenke krvnih žila odnosno unutarnje puteve zgrušavanja.

Kako znati da nešto nije u redu sa srcem? Treba li ići na neke redovne kontrole?

Ono što je nažalost problem jest što srce najčešće javlja neku vrstu tegoba onoga trenutka kada je bolest u uznapredovaloj fazi. Svjesni toga, liječnici neprestano apeliraju na svoje bolesnike da redovito kontroliraju i liječe svoje poznate rizične čimbenike, neovisno o postojanju bilo kakvih subjektivnih tegoba. U slučaju odsutnosti istih preporuka je učiniti tzv. probir za muškarce iznad 55. godine života odnosno žene iznad 65. godine života.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI