fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
gnu

Počela gradnja Sueskog kanala – svojedobno najvećeg građevinskog pothvata na svijetu – 1859.

Autor: dnevno

Projekt gradnje Sueskog kanala predstavljao je jedan od najvećih građevinskih pothvata u dotadašnjoj povijesti, a suvremenici su ga uspoređivali s gradnjom egipatskih piramida u starom vijeku.

Na današnji dan 1859. godine službeno je započela gradnja Sueskog kanala. Simboličnoj svečanosti početka radova prisustvovao je i Ferdinand Marie de Lesseps, osoba vjerojatno najzaslužnija za taj projekt. Naime, Lesseps je bio francuski diplomat, a i prilično sposoban poduzetnik, koji je organizirao gradnju Sueskog kanala. Potjecao je iz obitelji koja je posjedovala iskustvo u diplomaciji i politici. Tijekom jednog svog ranijeg boravka u Egiptu Lesseps je spoznao mogućnost gradnje kanala između Crvenog i Sredozemnog mora, a zatim se prihvatio lobiranja za taj projekt.

Projekt gradnje Sueskog kanala predstavljao je jedan od najvećih građevinskih pothvata u dotadašnjoj povijesti, a suvremenici su ga uspoređivali s gradnjom egipatskih piramida u starom vijeku. Ferdinand Marie de Lesseps ustrojio je dioničko društvo koje je trebalo sagraditi kanal, a velik dio dionica u njoj kupili su francuski građani. Budući da je Egipat u to vrijeme bio pod vlašću muslimanskih vladara (iz dinastije Muhameda Alija, s naslovom valija, a kasnije i kediva) važnu je stvar predstavljalo ishođenje koncesije za gradnju i upravljanje kanalom. Lesseps je ishodio koncesiju, a uspio je mobilizirati i spomenuti kapital francuskih građana. Nakon deset godina gradnje kanal je uspješno otvoren za promet brodovima.

Ostali događaji na današnji dan:
1626 – Bitka kod Dessaua (Tridesetogodišnji rat)
1667 – Umro Ivan Zakmardi
1719 – Objavljen roman Robinson Crusoe Daniela Defoea
1792 – Komponirana francuska himna Marseljeza
1804 – Kraljevina Imereti prihvatila rusko vrhovništvo
1915 – Bitka kod Galipolja (Prvi svjetski rat)
1945 – Oslobođenje Italije (Drugi svjetski rat)
1945 – Sastanak u San Franciscu povodom osnivanja UN-a (Alger Hiss)
1951 – Australci i Kanađani potisnuli Kineze u Bitki kod Kapyonga (Korejski rat)
1953 – Watson i Crick objavili članak u kojem su opisali strukturu DNA
1961 – Patentiran integrirani krug (Robert Noyce)
1965 – Tinejđerski snajperist Michael Andrew Clark ubio troje ljudi u Kaliforniji
1974 – Karanfilska revolucija u Portugalu
1982 – Izrael se povukao sa Sinaja
1986 – Okrunjen današnji kralj Svazilanda (Mswati III.)
1988 – John Demjanuk osuđen na smrt u Izraelu
2003 – Dovršen projekt ljudskog genoma
2005 – Bugarska i Rumunjska ušle u EU

Rođeni:
1214 – sv. Luj IX.
1228 – Konrad IV. Hohenstaufen
1287 – Roger Mortimer, grof od Marcha
1529 – Franjo Petrić
1599 – Oliver Cromwell
1608 – Gaston od Orléansa
1694 – Richard Boyle, lord Burlington
1725 – admiral Augustus Keppel, lord Keppel
1767 – maršal Nicolas Oudinot
1843 – princeza Alice od Velike Britanije
1849 – Felix Klein
1874 – Guglielmo Marconi
1900 – Wolfgang Ernst Pauli
1917 – Ella Fitzgerald
1927 – Albert Uderzo
1940 – Al Pacino
1946 – Vladimir Žirinovski
1946 – Talia Shire
1949 – Dominique Strauss-Kahn
1958 – Darko Milinović
1963 – Bernd Müller
1969 – Renée Zellweger
1974 – Louis Alphonse, vojvoda od Anjoua
1981 – Felipe Massa
1989 – Gedhun Choekyi Nyima, 11. Pančen Lama

Umrli:
68 – sv. Marko Evanđelist
501 – sv. Rustik (Rusticus)
1077 – kralj Geza I.
1342 – papa Benedikt XII.
1472 – Leon Battista Alberti
1566 – Diane de Poitiers
1566 – Louise Labé
1595 – Torquato Tasso
1644 – car Chongzhen
1667 – Ivan Zakmardi
1744 – Anders Celsius
1770 – Jean-Antoine Nollet
1873 – Fjodor Petrovič Tolstoj
1875 – 12. Dalaj Lama
1915 – Frederick W. Seward
1919 – Augustus D. Juilliard
1928 – general Pjotr Wrangel
1969 – katolički svećenik Ante Ercegović
1979 – Slavko Batušić
1980 – Katia Mann
1982 – nadbiskup kardinal John Cody
1983 – isusovački svećenik William S. Bowdern
1995 – Ginger Rogers
1998 – Christian Mortensen
2008 – Milan Kangrga

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});