Događaj koji je obilježio kraj španjolske prevlasti u svijetu – 1659.

Francuska je u 17. stoljeću definitivno zamijenila Španjolsku na poziciji razmjerno najmoćnije svjetske sile.

Na današnji dan 1659. godine sklopljen je Pirenejski mir između Francuske i Španjolske, događaj koji se ponekad smatra simboličkim krajem španjolske prevlasti u svijetu i tzv. Španjolskog zlatnog doba. Naime, Španjolci su prethodno bili najmoćnija svjetska sila, osobito zbog svojih kolonijalnih posjeda u Americi tj. bogatstva koje su im ti posjedi donosili. Tijekom 17. stoljeća slika se mijenjala, a spomenutim Pirenejskim mirom Francuska je definitivno isplivala kao moćnija sila od Španjolske. Francuski kralj u trenutku potpisivanja tog mira bio je mladi Luj XIV. (21-godišnjak), koji je kasnije nastojao ostvariti vlastitu hegemoniju u Europi. Doista, Francuska je zamijenila Španjolsku na poziciji razmjerno najmoćnije svjetske sile, no i sama je u narednom stoljeću nadvladana od strane Velike Britanije.

Pirenejskim mirom Francuska je dobila od Španjolske tzv. Sjevernu Kataloniju, područje sjeverno od Pireneja koje je stoljećima bilo pod aragonskom krunom. Radilo se o teritorijima Roussillona, Conflenta, Vallespira, Capcira i Cerdagnea, koji se protežu otprilike od Sredozemnog mora do Andore. Osobito je važan grad na tom području bio Perpignan, na katalonskom jeziku zvan Perpinyà. Taj je grad sve do danas ostao francuskim, a ploče s nazivima ulica i trgova u njemu su dvojezične (francuske i katalonske).

Ostali događaji na današnji dan:
335 – Sveti Atanazije Aleksandrijski protjeran u Trier
680 – Započeo Ekumenski koncil u Carigradu
1491 – Požunski mir između Maksimilijana Habsburškog i Vladislava Jagelovića
1492 – Meteorit pao pokraj gradića Ensisheima u Francuskoj
1619 – Krunidba “Zimske kraljice” Elizabete Stuart za češku vladaricu
1620 – Turska pobjeda nad Poljacima kod Țuțore
1665 – Počele izlaziti najstarije dnevne novine u Engleskoj (London Gazette)
1750 – Uveden talir zvan Konventionstaler u austrijske zemlje
1775 – Prvo masovno oslobađanje robova u Americi (u koloniji Virginia)
1775 – Goethe došao u Weimar
1805 – Američki istraživači Lewis i Clark konačno dospjeli nadomak Tihog oceana
1837 – Ubijen američki borac protiv ropstva Elijah P. Lovejoy
1872 – Isplovio misteriozni brod Mary Celeste na svoje posljednje putovanje (kasnije pronađen kako napušten pluta na pučini)
1893 – Žene u Koloradu dobile po prvi put pravo glasa
1900 – Borba Kanađana u Južnoj Africi protiv Bura nizozemskog porijekla (Drugi burski rat)
1908 – Ubijeni američki odmetnici Butch Cassidy i Sundance Kid (pretpostavka)
1916 – Prva žena izabrana u američki Kongres (Jeannette Rankin)
1918 – Socijalistička revolucija u Bavarskoj
1920 – Dekret patrijarha Tihona (pravoslavnog sveca)
1931 – Proglašena Kineska Sovjetska Republika
1933 – Fiorello La Guardia izabran za gradonačelnika New Yorka
1938 – Židovski mladić Herschel Grynszpan upucao nacista Ernsta vom Ratha
1940 – Srušio se viseći most u Tacomi zbog naprezanja uzrokovanog rezonancijom s udarima vjetra
1944 – Obješen sovjetski špijun Richard Sorge u Japanu
1944 – Ubijena Hannah Szenes, židovska padobrankinja
1957 – Gaitherov izvještaj u SAD-u
1967 – Prvi afroamerički gradonačelnik velikog američkog grada (Carl B. Stokes u Clevelandu)
1973 – Nixon izgubio “carske ovlasti” u pogledu vođenja rata bez odobrenja američkog Kongresa
1983 – Bomba u zgradi američkog Senata
1989 – Izabran prvi afroamerički guverner u SAD-u (Douglas Wilder u Virginiji)
1989 – David Dinkins postao prvi afroamerički gradonačelnik New Yorka
1991 – Pokolj u Poljanku
1991 – Magic Johnson objavio da boluje od AIDS-a i da se povlači iz karijere u NBA
1994 – Prvi internetski radio (stanica WXYC Sveučilišta Sjeverna Karolina)
1996 – NASA lansirala Mars Global Surveyor
1996 – Hrvatska primljena u Vijeće Europe

Rođeni:
1728 – James Cook
1867 – Marija Sklodowska-Curie (poljska kemičarka i nobelovka)
1875 – Mihail Kalinin (ruski političar)
1879 – Lav Trocki (ruski političar)
1897 – Herman J. Mankiewicz (američki pisac i redatelj)
1903 – Konrad Lorenz (austrijski nobelovac)
1913 – Albert Camus (francuski književnik)
1954 – Guy Gavriel Kay (kanadski književnik)
1978 – Rio Ferdinand (engleski nogometaš)
1984 – Lana Jurčević (hrvatska pjevačica)
1989 – Nadežda Tolokonikova (ruska aktivistica)

Umrli:
1225 – sv. Engelbert od Berga, nadbiskup
1550 – biskup Jón Arason, mučenik
1574 – Solomon Luria
1599 – Gasparo Tagliacozzi
1633 – Cornelis Drebbel
1639 – Thomas Arundell, lord Arundell
1837 – Elijah Parish Lovejoy
1881 – nadbiskup John MacHale
1913 – Alfred Russel Wallace
1919 – Hugo Haase
1944 – Richard Sorge
1944 – Hannah Szenes
1962 – Eleanor Roosevelt
1980 – Steve McQueen
1981 – Will Durant
1992 – Aleksandar Dubček
2000 – kraljica Ingrid od Švedske