Odluka o izgradnji prve državne ceste u SAD-u – 1806.

Cesta je povezivala rijeku Potomac (koja prolazi kroz Washington, D.C.) s rijekom Ohio, po kojoj se dalje moglo ploviti sve do velike rijeke Mississippi.

Na današnji dan 1806. godine donijeta je odluka o izgradnji prve državne ceste u SAD-u. Odluku je odobrio tadašnji američki predsjednik Thomas Jefferson (treći po redu predsjednik u povijesti Sjedinjenih Američkih Država). Cesta je trebala povezivati izvornih 13 američkih država sa zapadom. Naime, do tog se doba SAD već uvelike proširio na zapad, osobito kupovinom Louisiane od Francuske 1803. godine.
Cesta je trebala povezati američki glavni grad Washington s područjem iza Apalačkog gorja (Appalachian Mountains). Naime, to je gorje bilo glavna geografska prepreka na pravcu istok-zapad u tadašnjem SAD-u. Konkretno, cesta je povezivala rijeku Potomac (koja prolazi kroz Washington, D.C.) s rijekom Ohio, po kojoj se dalje moglo ploviti sve do velike rijeke Mississippi. Rijeke i njihove obale bile su u vremenu nepostojanja kvalitetnih cesta glavne prometne arterije.
Zanimljivo je da je gradnja te prve američke državne ceste započela 1811. godine tj. u doba kad je u Europi dominirao Napoleon Bonaparte kao car Francuza. Poveznica s rijekom Ohio dovršena je do 1818. godine, a kasnije je cesta produžena još uvelike na zapad, sve do grada Vandalije u Illinoisu.

Ostali događaji na današnji dan:
1254 – Papa odobrio upotrebu glagoljice u hrvatskim krajevima
1461 – Najkrvavija bitka u povijesti Engleske (Bitka kod Towtona)
1578 – Umro kardinal Louis od Guisea
1683 – Japanska djevojka Yaoya Oshichi spaljena na lomači zbog prijestupa
1803 – Umro barun Gottfried van Swieten (Haydn, Mozart, Beethoven)
1831 – Veliki bosanski ustanak
1871 – Otvoren “Royal Albert Hall” u Londonu
1879 – Britanska pobjeda nad Zuluima kod Kambule
1918 – Rođen Sam Walton
1936 – Hitlerova pobjeda na referendumu o Rajnskoj oblasti
1942 – Britansko bombardiranje njemačkog grada Lübecka u Drugom svjetskom ratu
1945 – Prestalo s radom Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka
1971 – Amerikanca Charlesa Mansona porota osudila na smrt
1973 – Posljednji američki vojnici napustili Vijetnam
1981 – Prvi Londonski maraton
1989 – Otvorena piramida u Louvreu
2004 – Irska prva na svijetu zabranila pušenje na radnim mjestima
2004 – Sedam zemalja ušlo u NATO
2010 – Napadi u moskovskom metrou

Rođeni:
1561 – Santorio Santorio
1668 – Thomas Coram
1746 – Carlo Buonaparte
1769 – maršal Nicolas Jean de Dieu Soult
1790 – John Tyler
1826 – Wilhelm Liebknecht
1892 – kardinal časni sluga Božji József Mindszenty
1899 – Lavrentij Berija
1901 – Andrija Maurović
1912 – Hanna Reitsch
1918 – Sam Walton
1937 – Billy Carter
1939 – Terence Hill (Mario Girotti)
1940 – John Suchet
1943 – Sir John Major
1943 – Vangelis
1943 – Eric Idle
1957 – Christopher Lambert
1958 – Matko Jelavić
1963 – Elle Macpherson
1968 – Lucy Lawless
1981 – Dolores Lambaša

Umrli:
87 pr. Kr. – kineski car Wu
1058 – papa Stjepan IX.
1578 – kardinal Louis od Guisea
1751 – Thomas Coram
1772 – Emanuel Swedenborg
1778 – Baltazar Adam Krčelić
1788 – Charles Wesley
1800 – Marc René, markiz de Montalembert
1803 – Gottfried van Swieten
1829 – Cornelio Saavedra
1848 – John Jacob Astor
1873 – katolički svećenik Francesco Zantedeschi
1891 – Georges Seurat
1906 – Slava Raškaj
1912 – Sir Robert Falcon Scott
1934 – Otto Hermann Kahn
1940 – princ Aleksandar Obolenski
1965 – Zlatko Baloković
1982 – Walter Hallstein
1982 – Carl Orff
1985 – časna sestra Jeanine Deckers
2003 – Carlo Urbani
2006 – Salvador Elizondo