Proglašenje nezavisnosti Armenije – 1990.

Danas je Armenija država bez izlaza na more, a smještena je na razmjerno visokim nadmorskim visinama.

Na današnji dan 1990. godine proglašena je nezavisnost Armenije tj. njeno izdvajanje iz Sovjetskog Saveza. Armenski etnički teritorij nekoć se prostirao na mnogo većem području od današnje Armenije, no pritisak susjednih država i povijesni razvoj doveo je do toga da Armenija danas pokriva samo 29,743 četvornih kilometara, gotovo dva puta manje od Republike Hrvatske. Na svom vrhuncu prostirala se armenska država od Kaspijskog jezera do Sredozemnog mora. Danas je Armenija država bez izlaza na more, a smještena je na razmjerno visokim nadmorskim visinama. Zanimljivo je da su dvije susjedne države iz bivšeg SSSR-a – Gruzija (s 69,420 četvornih kilometara) i Azerbajdžan (s 86,600 četvornih kilometara) – površinom znatno veće od Armenije, a posjeduju i izlaz na more (Gruzija) ili barem na Kaspijsko jezero (Azerbajdžan). U armenskom glavnom gradu Erevanu živi više od milijun stanovnika tj. više od trećine stanovnika cijele države.

Ostali događaji na današnji dan:
79 – Vezuv se počeo pripremati za erupciju (na dan rimskog boga Vulkana)
476 – Odoakar smijenio Romula Augustula
1514 – Bitka kod Haldirana između Osmanlija i Perzijanaca
1555 – Kalvinisti (protestantska denominacija) dobili prava u Nizozemskoj
1572 – Noć sv. Bartolomeja (vjerska nasilja u Francuskoj)
1650 – Osnovana preteča Coldstream garde (najstarije postojeće jedinice u Britanskoj vojsci)
1839 – Britanci zauzeli Hong Kong (Prvi opijumski rat)
1866 – Kraj Austrijsko-pruskog rata mirom u Pragu
1896 – Početak Filipinske revolucije (službeni datum)
1904 – Patentirani lanci za gume
1914 – Japan bombardirao njemačke položaje u Kini (Prvi svjetski rat)
1914 – Početak Bitke kod Tannenberga (Prvi svjetski rat)
1927 – Smaknuti anarhisti Sacco i Vanzetti zbog počinjenog dvostrukog ubojstva prilikom oružane pljačke u američkoj saveznoj državi Massachusetts
1944 – Rumunjska napustila Hitlera i prebacila se na stranu saveznika
1944 – Oformljen subotički partizanski odred
1944 – Američki bombarder pao na školu u gradiću Freckletonu u Engleskoj, poginula 61 osoba
1945 – Agrarna reforma u Jugoslaviji
1948 – Osnovano Svjetsko vijeće Crkava u Amsterdamu
1970 – César Chávez organizirao najveći štrajk poljoprivrednika u povijesti SAD-a
1977 – Poletio Kondor, prvi učinkoviti zrakoplov na ljudski pogon
1982 – Bašir Gemajel izabran za libanonskog predsjednika
1985 – Zapadonjemački špijun Hans Tiedge prebjegao u Istočnu Njemačku
1989 – Pjevajuća revolucija u Estoniji, Latviji i Litvi (dva milijuna ljudi napravilo lanac držeći se za ruke na cesti Vilnius-Tallinn)
1989 – 1,645 australskih pilota dalo ostavku
1990 – Tim Berners-Lee otvorio World Wide Web za nove korisnike
1991 – Mađarska zaprijetila obaranjem zrakoplova JNA u slučaju da ponovo povrijede mađarski zračni prostor
1993 – Otkriven prvi mjesec oko asteroida (Dactyl oko asteroida Ide)
1996 – Osama bin Laden objavio rat Amerikancima
1996 – Normalizacija odnosa RH i Jugoslavije
2006 – Natascha Kampusch pobjegla otmičaru nakon 8 godina zarobljeništva pokraj Beča (oteta je u dobi od 10 godina)
2007 – Pronađeni posmrtni ostaci ruske velike kneginje Anastazije
2011 – Svrgnut libijski vođa Gadafi

Rođeni:
1486 – Sigismund von Herberstein
1741 – Jean-François de Galaup, grof de La Pérouse
1754 – francuski kralj Luj XVI.
1769 – Georges Cuvier
1783 – William Tierney Clark
1785 – komodor Oliver Hazard Perry
1805 – Anton von Schmerling
1852 – Arnold Toynbee
1864 – Eleftherios Venizelos
1912 – Gene Kelly
1924 – Ephraim Kishon
1926 – Clifford Geertz
1932 – Houari Boumediene
1951 – kraljica Nur (Noor) od Jordana
1970 – River Phoenix
1976 – Scott Caan
1977 – Jelena Rozga
1978 – Kobe Bryant

Umrli:
30. pr. Kr. – Cezarion
93 – Gnej Julije Agrikola
634 – prvi muslimanski kalif Abu Bakr
818 – Ali ar-Ridha
1387 – kralj Olaf II. od Danske
1591 – Luis Ponce de León
1628 – George Villiers, vojvoda od Buckinghama
1806 – Charles-Augustin de Coulomb
1819 – Oliver Hazard Perry
1831 – mađarski književnik i jezični reformator Ferenc Kazinczy
1838 – mađarski pjesnik Ferenc Kölcsey
1892 – Deodoro da Fonseca
1900 – premijer grof Kuroda Kiyotaka
1926 – Rudolph Valentino
1933 – Adolf Loos
1944 – Abdul Medžid II.
1960 – Oscar Hammerstein II.
2000 – katolički svećenik John Anthony Kaiser