SS-Oberst-Gruppenführer Paul “Papa” Hausser – “Otac” Waffen-SS jedinica – 1880.

Tijekom vojne karijere Paul Hausser više je puta bio ranjen (izgubio je oko, a propucana mu je i čeljust). Imao je drugi najviši čin u SS-u nakon Himmlera.

Na današnji dan 1880. godine rođen je Paul Hausser, jedan od vodećih njemačkih vojnih zapovjednika u Drugom svjetskom ratu. Rodio se u gradu Brandenburgu, smještenom na rijeci Havel zapadno od Berlina. Taj grad, koji je dao ime cijeloj pokrajini Brandenburg, nalazio se u trenutku Hausserovog rođenja u Kraljevini Pruskoj, koja je bila sastavni dio Njemačkog Carstva. Hausser je već u mladosti postao časnikom pruske vojske, a pohađao je zatim čak i Prusku ratnu akademiju (Preußische Kriegsakademie) u Berlinu. Generalom u Reichswehru postao je 1931. godine, a sljedeće je godine otišao u mirovinu. Kao umirovljeni general postao je Hausser zapovjednikom u SS-u. U međuvremenu su nacisti na čelu s Hitlerom došli na vlast u Njemačkoj (1933. godine). Paul Hausser odigrao je ključnu ulogu u formiranju Waffen-SS jedinica, koje su se borile uz bok Wehrmachtu (redovitoj njemačkoj vojski). Dobio je i nadimak “Papa” Hausser, po kojem je postao poznat. S vremenom je Hausser dogurao do čina SS-Oberst-Gruppenführera i general-pukovnika Waffen-SS-a. Radilo se o drugom najvišem činu u SS-u, odmah nakon čina Reichsführer-SS (koji je držao Heinrich Himmler).

Tijekom vojne karijere Paul Hausser više je puta bio ranjen (izgubio je oko, a propucana mu je i čeljust). Nakon rata inzistirao je na stavu da je Waffen-SS bio profesionalna vojna, a ne zločinačka organizacija. Preminuo je u Ludwigsburgu kraj Stuttgarta 1972. godine, u visokoj 93. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
1477. – U Uppsali osnovano prvo sveučilište u Švedskoj
1513. – Španjolci pobijedili Mlečane u Bitki kod La Motte
1691. – Datirana kraljevska povelja za američku koloniju Massachusetts Bay
1769. – Istraživač James Cook otkrio Novi Zeland
1800. – Uspjeh gusara iz Saint-Maloa (gusar Robert Surcouf osvojio mnogo veći protivnički brod)
1864. – Incident u Brazilu za vrijeme Američkog građanskog rata
1870. – Francuski političar Leon Gambetta napustio Pariz balonom
1933. – Osnovan Air France
1949. – Osnovana Istočna Njemačka
1949. – Rođena Alice Walton
1982. – Premijera mjuzikla Mačke na Broadwayu
1985. – Otmica broda Achille Lauro
1988. – Otkriveni kitovi zarobljeni u ledu
1996. – Početak emitiranja kanala Fox News
2004. – Abdicirao kambođanski kralj Norodom Sihanouk
2006. – Ubijena ruska novinarka i aktivistica Ana Politkovskaja

Rođeni:
1409. – Elizabeta Luksemburška
1697. – Canaletto
1856. – Fran Gundrum Oriovčanin (hrvatski liječnik i povjesničar)
1866. – Wlodimir Ledóchowski (isusovački generalni prepozit)
1879. – Lav Trocki (sovjetski revolucionar)
1880. – Paul Hausser (SS)
1885. – Niels Bohr (danski fizičar i nobelovac)
1897. – Elijah Muhammad (američki vjerski vođa)
1900. – Heinrich Himmler (njemački nacist)
1914. – Sarah Churchill (britanska glumica)
1919. – Georges Duby (francuski povjesničar)
1931. – Desmond Tutu (južnoafrički nadbiskup i nobelovac)
1934. – Ulrike Meinhof (njemačka aktivistica, “Baader-Meinhof”)
1949. – Alice Walton
1952. – Vladimir Putin (ruski političar)
1952. – Ivo Gregurević (hrvatski glumac)
1955. – Yo-Yo Ma (čelist)
1967. – Toni Braxton (američka pjevačica)
1973. – Dida (brazilski nogometaš)
1976. – Gilberto Silva (brazilski nogometaš)
1982. – Jermain Defoe (engleski nogometaš)

Umrli:
304. – sv. Justina iz Padove
336. – papa sv. Marko
929. – Karlo III. od Francuske
1368. – Lionel od Antwerpena, vojvoda od Clarencea
1620. – hetman i kancelar Stanisław Żółkiewski
1637. – Viktor Amadeus I. od Savoje
1781. – Franjo Ksaver Pejačević
1787. – Henry Muhlenberg
1792. – George Mason
1849. – Edgar Allan Poe
1896. – Darwinova supruga Emma Wedgwood
1903. – Rudolf Lipschitz
1913. – Ivan Banjavčić
1926. – Emil Kraepelin
1939. – Harvey Williams Cushing
1944. – Helmut Lent
1951. – Anton Philips
1959. – Mario Lanza
1970. – Alphonse-Marie Parent
1987. – Ivica Belošević
1993. – Hans Liebherr
2006. – Ana Politkovskaja
2008. – Leslie Hardman
2010. – Milka Planinc
2011. – Ramiz Alia
2012. – Mersad Berber