Umro barun i nadbiskup Adam Patačić – visoki ugarski crkveni dostojanstvenik hrvatskog podrijetla – 1784.

Adam Patačić od Zajezde postao je biskupom Velikog Varadina, a zatim i nadbiskupom Kaloče u Ugarskoj. Zanimljivo je da je Kaločka nadbiskupija u njegovo vrijeme bila izravno nadređena i Zagrebačkoj biskupiji.

Na današnji dan 1784. godine umro je nadbiskup Adam Patačić, pripadnik hrvatske plemićke obitelji Patačić od Zajezde, koji je dospio na vrlo visoke crkvene položaje u Ugarskoj. Obitelj Patačić imala je brojne posjede na hrvatskom području, uključujući Zajezdu, Vrbovec, Rakovec, Vidovec, Krkanec, Vinicu, Martijanec i Kostel. S vremenom su Patačići stekli barunski, a zatim čak i grofovski naslov.

Adam Patačić rodio se 1717. godine, što znači da je bio vršnjak znamenite carice i hrvatsko-ugarske vladarice Marije Terezije. Zanimljivo je da je izradio rječnik zvan Dictionarium latino-illyricum et germanicum (Rječnik latinsko-hrvatski i njemački), koji je sadržavao hrvatske pojmove na kajkavskom narječju, a ostao je sačuvan u rukopisu. Jedno je vrijeme Patačić bio vrbovečki župnik, a zatim zagrebački kanonik.

Oko 1760. godine postao je Adam Patačić biskupom Velikog Varadina (mađ. Nagyvárad, rum. Oradea) u Ugarskoj. Danas se taj grad nalazi u Rumunjskoj, no samo je oko 10 kilometara udaljen od granice s Mađarskom. U Velikom Varadinu utemeljio je Patačić novu biskupsku palaču, u baroknom stilu. Ondje je držao i stalni zbor te orkestar, s ukupno čak do 34 glazbenika. Taj je biskupov ansambl svojedobno vodio Michael Haydn, a nakon njega Carl Ditters von Dittersdorf.

Godine 1776. došao je Patačić na još višu crkvenu funkciju, postavši nadbiskupom Kaloče. Zanimljivo je da je Kaločka nadbiskupija u to vrijeme bila izravno nadređena i Zagrebačkoj biskupiji. Naime, zagrebački su biskupi bili sufragani kaločkih nadbiskupa pa je, sukladno tome, tadašnji zagrebački biskup Josip Galjuf bio sufragan nadbiskupa Adama Patačića. Kao kaločki je nadbiskup Adam Patačić i preminuo, upravo na današnji dan 1784. godine, u dobi od 68 godina. Caricu Mariju Tereziju, svoju vršnjakinju, nadživio je za četiri godine. Tijekom života dobio je Adam Patačić barunsku titulu, a proglašen je i vitezom velikog križa Ugarskog reda sv. Stjepana.

Ostali događaji na današnji dan:
64 – Veliki požar u Rimu za vrijeme cara Nerona
1464 – Juraj Dalmatinac preuzeo gradnju kule Minčete
1545 – Potonuo engleski brod Mary Rose iz Tudor razdoblja
1553 – Svrgnuta engleska kraljica Jane Grey
1701 – Nanfanov sporazum (Indijanci odstupili velik teritorij Europljanima)
1843 – Prvi parobrod na svijetu sa željeznim trupom i propelerom (SS Great Britain)
1848 – Velika feministička konvencija u SAD-u
1863 – Konjanički prodor južnjačkog generala Morgana na sjever SAD-a
1864 – Ugušena pobuna u Taipingu u Kini
1870 – Početak Francusko-pruskog rata
1900 – Otvorena prva pariška podzemna željeznica
1903 – Maurice Garin pobijedio na prvom natjecanju Tour de France
1940 – Bitka kod rta Spada između Britanaca i Talijana
1947 – Masakr Burmanske vlade
1953 – Umro Hugh Grosvenor, vojvoda od Westminstera
1979 – Pobjeda Sandinista u Nikaragvi
1981 – Afera Farewell (sovjetska krađa američke tehnologije)
1985 – Nesreća s probojem brane u talijanskoj Val di Stava

Rođeni:
1688 – isusovački svećenik Giuseppe Castiglione
1735 – Garret Wesley, lord Mornington
1775 – Camillo Filippo Ludovico Borghese
1814 – Samuel Colt
1819 – Gottfried Keller
1834 – Edgar Degas
1860 – Lizzie Borden
1865 – Charles Horace Mayo
1876 – katolički svećenik Ignaz Seipel
1893 – Vladimir Majakovski
1896 – A. J. Cronin
1898 – Herbert Marcuse
1900 – Arno Breker
1938 – Nicholas Bethell, lord Bethell
1941 – Vikki Carr
1971 – Vitalij Kličko

Umrli:
514 – papa sv. Simah
1054 – sv. Bernold (Bernulf , Benno) od Utrechta, biskup
1191 – sv. Stjepan (Stefano) del Lupo, opat
1304 – Francesco Petrarca
1323 – sv. Petar Crisci od Foligna
1415 – Philippa od Lancastera
1427 – Stefan Lazarević
1543 – Mary Boleyn
1631 – Cesare Cremonini
1687 – Laura Martinozzi
1749 – biskup kardinal Armand I. de Rohan-Soubise
1784 – nadbiskup Adam Patačić
1810 – Louisa od Mecklenburg-Strelitza
1814 – Matthew Flinders
1824 – Agustín de Iturbide
1833 – George Leveson-Gower, vojvoda od Sutherlanda
1889 – Elvira Madigan
1914 – Janez Puh
1943 – zračni as Jekaterina Budanova
1947 – Aung San
1953 – Hugh Grosvenor, vojvoda od Westminstera
1955 – Helen Crlenkovich
1965 – Syngman Rhee
1980 – Hans Morgenthau
1989 – Kazimierz Sabbat
2002 – Alan Lomax
2003 – Bill Bright
2004 – Zenkō Suzuki
2012 – Omar Suleiman