fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
gnu

Umro feldmaršal knez Karl Philipp Schwarzenberg – 1820.

Autor: dnevno

Feldmaršal knez Karl Philipp Schwarzenberg dobio je praktički sva najviša odlikovanja dinastije Habsburg, uključujući Red zlatnog runa i Veliki križ Reda Marije Terezije.

Na današnji dan 1820. godine umro je feldmaršal knez Karl Philipp Schwarzenberg, austrijski vojskovođa iz razdoblja Napoleonskih ratova. Vršio je čak i službu predsjednika Dvorskog ratnog vijeća (njem. Hofkriegsrat) u Beču, što je bila najviša pozicija u vojsci Habsburške Monarhije. Knez Karl Philipp Schwarzenberg rodio se u Beču 1771. godine, što znači da je bio gotovo vršnjak Ludwiga van Beethovena, Georga Wilhelma Friedricha Hegela, grofa Janka Draškovića i austrijskog kancelara Metternicha. Od Napoleona Bonapartea bio je knez Schwarzenberg mlađi samo oko dvije godine. Bliska po dobi bila je Schwarzenbergu i popularna engleska spisateljica Jane Austen. Premda je glavninu obiteljskih posjeda (tzv. majorat) i kneževsku titulu naslijedio njegov stariji brat, Karlu Philippu zbog njegovih je vojnih zasluga dodijeljena nova kneževska titula (druga u obitelji Schwarzenberg) i novi majorat, što je bila rijetkost među habsburškom aristokracijom. Feldmaršal knez Karl Philipp Schwarzenberg dobio je praktički sva najviša odlikovanja dinastije Habsburg, uključujući Red zlatnog runa i Veliki križ Reda Marije Terezije. Dapače, u Francuskoj je dobio znameniti Red Svetog Duha, kao i odlikovanje Velikog orla Legije časti (fr. Grand aigle de la Légion d’honneur). Premda je jedno vrijeme bio čak i Napoleonov saveznik te suradnik, kasnije je postao jednim od glavnih vojskovođa zaslužnih za svrgavanje Bonapartea s vrha vlasti u Europi.

Ostali događaji na današnji dan:
1552. – Aneksija Kazanskog kanata Rusiji
1783. – Prvi let balonom (Jean-François Pilâtre de Rozier poletio balonom braće Montgolfier)
1793. – Suđenje francuskoj kraljici Mariji Antoaneti
1815. – Brod s Napoleonom došao na Svetu Helenu
1880. – Dovršena katedrala u Kölnu
1890. – Enciklika Dall’alto dell’Apostolico Seggio pape Leona XIII.
1894. – Uhićen francuski časnik Alfred Dreyfuss (Dreyfuss afera)
1932. – Prvi let indijske zrakoplovne kompanije Tata Airlines
1940. – Smaknut jedini predsjednik u europskoj povijesti (Lluís Companys, predsjednik Katalonije)
1945. – Smaknut vichyjevski bivši francuski premijer Pierre Laval
1990. – Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir
1991. – Okupacija Cavtata
1991. – Tuđman i Milošević u Moskvi potpisali sporazum o prekidu vatre

Rođeni:
70. pr. Kr. – Vergilije (rimski pjesnik)
1608. – Evangelista Torricelli (talijanski znanstvenik)
1701. – sv. Marija Margareta (Marie-Marguerite) d’Youville (kanadska katolička svetica i časna sestra)
1814. – Mihail Ljermontov (ruski književnik)
1844. – Friedrich Nietzsche (njemački filozof)
1872. – Edith Wilson (prva dama SAD-a)
1881. – P. G. Wodehouse (britanski humorist, “Jeeves i Wooster”)
1901. – Juraj Neidhardt (hrvatski arhitekt)
1906. – Hiram Leong Fong (kinesko-američki senator)
1908. – John Kenneth Galbraith (kanadsko-američki ekonomist)
1915. – Yitzhak Shamir (izraelski političar)
1920. – Mario Puzo (američki književnik)
1923. – Italo Calvino (talijanski književnik)
1924. – Lee Iacocca (američki menađer)
1926. – Michel Foucault (francuski filozof)
1948. – Chris de Burgh (irski glazbenik)
1959. – Sarah Ferguson (vojvotkinja od Yorka)
1971. – Niko Kovač (hrvatski nogometaš)
1978. – Boško Balaban (hrvatski nogometaš)
1983. – Bruno Senna (brazilski vozač Formule 1)

Umrli:
898. – car Lambert II. od Spoleta
961. – Abd al-Rahman III.
1389. – papa Urban VI.
1564. – Andreas Vesalius
1584. – sv. Rikard (Richard) Gwyn, mučenik
1743. – sluga Božji Sebastijan (Sebastián) de Jesús, franjevački svećenik
1788. – admiral Samuel Greig
1817. – general Tadeusz Kościuszko
1820. – knez Karl Philipp Schwarzenberg
1918. – Sai Baba od Shirdija
1930. – Herbert Henry Dow
1934. – Raymond Poincaré
1945. – Pierre Laval
1946. – Hermann Göring
1964. – Cole Porter
1965. – Abraham Fraenkel
1976. – Carlo Gambino
1987. – Thomas Sankara
1989. – Danilo Kiš
2000. – Konrad Emil Bloch
2001. – Zhang Xueliang
2012. – Norodom Sihanouk

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});