fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
gnu

Umro pruski kralj Fridrik II. Veliki – uzor Adolfu Hitleru – 1786.

Autor: dnevno

Hitler je potkraj Drugog svjetskog rata naredio da se Fridrikovi ostaci premjeste u rudnik soli kako bi ih se sačuvalo od razaranja.

Na današnji dan 1786. godine umro je pruski kralj Fridrik II. Veliki. Vjerojatno je najpoznatiji kralj iz čitave pruske povijesti, a ujedno je i jedan od najpoznatijih njemačkih vladara uopće. Njegov portret u uredu je držao svojedobno i Adolf Hitler, kojem je vjerojatno poslužio kao svojevrstan uzor. Fridrik II. Veliki bio je neprijatelj carice Marije Terezije, protiv koje je ratovao u više navrata. Zanimljivo je da su njih dvoje došli na vlast iste godine (1740.), a podjednako su dugo zatim i vladali. Doduše, Fridrik II. Veliki bio je od Marije Terezije stariji oko pet godina, a nadživio ju je za gotovo šest godina. Preminuo je na današnji dan 1786. godine u svom dvorcu Sanssouci pokraj Potsdama, manje od tri godine prije pada Bastilje i početka Francuske revolucije. U trenutku smrti imao je kralj 74 godine. Zanimljiva je bila sudbina njegovih posmrtnih ostataka, koji su nekoliko puta premještani. Naime, isprva je Fridrik II. Veliki bio sahranjen u garizonskoj crkvi u Potsdamu, unatoč svojoj želji za sahranom na području vinograda kod dvorca Sanssouci. Hitler je potkraj Drugog svjetskog rata naredio da se Fridrikovi ostaci premjeste u rudnik soli kako bi ih se sačuvalo od razaranja. Američka je vojska nakon rata premjestila ostatke u dvorac Hohenzollern u južnoj Njemačkoj. Tek su 1991. godine u skladu s Fridrikovom željom njegovi ostaci sahranjeni na području vinograda kod spomenutog kraljevog dvorca Sanssouci, gdje se i danas nalaze.

Ostali događaji na današnji dan:
1807 – Prva komercijalna parobrodska linija na svijetu (New York – Albany), pokrenuo Robert Fulton
1908 – Prvi animirani film (Fantasmagorie od Émilea Cohla)
1915 – Amerikanci linčovali Židova Lea Franka zbog navodnog ubojstva 13-godišnje djevojčice u američkoj saveznoj državi Georgiji
1937 – Tito došao na čelo Komunističke partije Jugoslavije
1943 – Britanska bombarderska Operacija Hidra protiv njemačkog V-oružja
1943 – Dovršetak savezničkog osvajanja Sicilije (Drugi svjetski rat)
1950 – Masakr američkih ratnih zarobljenika u Sjevernoj Koreji
1962 – Istočnonjemački stražari ubili 18-godišnjeg Petera Fechtera koji je pokušao prijeći Berlinski zid
1969 – Završio festival u Woodstocku u SAD-u
1980 – Nestala beba u Australiji, za zločin optužena majka, oko čega je nastao glasoviti sudski proces
1982 – Prvi CD-ovi pušteni u prodaju u Zapadnoj Njemačkoj
1988 – Pakistanski predsjednik Muhamed Zia-ul-Haq i američki ambasador Arnold Raphel poginuli pri padu aviona u Pakistanu
1990 – Početak “Balvan revolucije” u Hrvatskoj
1990 – Presretanje helikoptera hrvatske policije od strane JNA
2005 – Izrael počeo prisilno evakuirati naseljenike iz područja Zapadne obale i Gaze
2005 – Preko 500 bombi eksplodiralo u Bangladešu u muslimanskom terorističkom napadu

Rođeni:
1556 – sv. Aleksandar Briant
1601 – Pierre de Fermat
1629 – Jan III. Sobjeski
1753 – katolički svećenik Josef Dobrovský
1768 – Louis Desaix
1786 – Davy Crockett
1786 – princeza Victoria od Sachsen-Coburg-Saalfelda
1794 – biskup princ Alexander od Hohenlohe-Waldenburg-Schillingsfürsta
1844 – etiopski car Menelik II.
1866 – Mir Mahboob Ali Khan, Nizam od Hyderabada
1887 – bl. Karlo Habsburški
1893 – Mae West
1896 – Leslie Groves
1911 – Ante Kaštelančić
1911 – Mihail Botvinnik
1913 – Mark Felt
1914 – Franklin Delano Roosevelt, Jr.
1926 – Jiang Zemin
1929 – Francis Gary Powers
1932 – V. S. Naipaul
1933 – Gene Kranz
1943 – Robert De Niro
1944 – Larry Ellison
1947 – Ivo Pranjković
1952 – Nelson Piquet
1958 – Belinda Carlisle
1960 – Sean Penn
1969 – Donnie Wahlberg
1977 – Thierry Henry

Umrli:
1657 – admiral Robert Blake
1673 – Regnier de Graaf
1785 – Jonathan Trumbull
1786 – pruski kralj Fridrik II. Veliki
1834 – vojskovođa Husein-beg Gradaščević
1838 – Lorenzo Da Ponte
1944 – feldmaršal Günther von Kluge
1850 – José de San Martín
1868 – moreplovac Ivan Visin
1969 – Otto Stern
1971 – feldmaršal Wilhelm List
1984 – Nenad Brixy
1987 – Rudolf Hess
1988 – Muhammad Zia-ul-Haq
1988 – Franklin Delano Roosevelt, Jr.
2010 – Francesco Cossiga

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});