FOTO: Podzemni grad Noushabad – Zaštita od drevnog nuklearnog oružja?

TEHERAN - Drevni grad Noushabad u Iranu naučnici smatraju jednim od najvećih remek-dijela drevnog inženjeringa.

Nekako prije nekoliko tisuća godina, drevne kulture su iskopale osamnaest metara pod Zemljom sofisticirani grad ispod površine, s velikim koridorima, komorama i tunelima, gdje su ljudi mogli živjeti duže vrijeme.

Smatra se jednim od najvećih remek-dijela drevnog inženjeringa i arhitekture, podzemni grad Noushabad (koji se naziva i Ouii) nalazi se u središnjem Iranu u pustinji, gdje surovi vremenski uvjeti nisu ništa neobično.

Fluktuacije temperature su normalne u Noushabadu. Tijekom dana ljudi moraju preživjeti visoke temperature, a tijekom noći se smrzavaju. Grad se nalazi u Isfahanu, pokrajini središnjeg Irana.

Ovo podzemno remek-dijelo je poznato po svom izuzetnom kompleksu podzemnih tunela i komora. Zašto su izgradili podzemni grad prije tisuću godina?

Istraživači su predložili nekoliko teorija, koje se kreću od ekstremne toplote do ratova, pa čak i izuzetno visokih nivoa zračenja i kontaminacije u drevnim vremenima.

Noushabad, koji se prevodi kao grad ukusne hladne vode, sagrađen je nakon što je Sasanijski kralj koji je prošao kroz ovo područje pio vodu iz bunara. Nakon što je pio, otkrio je da je voda iz bunara bila izuzetno čista i hladna, tako da je naredio da se gradi grad oko bunara koji je nazvao Anoushabad, koji je kasnije postao Noushabad.

Ali zašto je ovaj grad izgrađen? Da li je njegov drevni stanovnik zaista prolazio kroz sve te nevolje da bi pobjegao zbog otežanog vremena? Zašto nisu migrirali negdje drugdje ako smatraju da je vrijeme previše ekstremno?

Nema smisla da je drevna kultura prošla kroz toliko nevolja kako bi stvorila kompleksan podzemni grad samo da bi pobijegla od oštrih temperatura.

Druge teorije sugeriraju da su drevni stanovnici grada stvorili taj podzemni grad, jer je u dalekoj prošlosti ovaj kraj bio krajnje nesiguran, zbog čega su njegovi stanovnici odlučili da kopaju u zemlju i razviju ogromne tunele i komore koje će pružiti utočište.

Zbog toga, dok su se skrivali pod zemljom, njegovi stanovnici su se bukvalno mogli kretati gradom a da to nitko ne primijeti na površini. Grad je bio izuzetno dobro građen, a njegovi graditelji sve su savršeno planirali.

Podzemni grad ima čak i niz ventilacijskih otvora koji svojim stanovnicima nude sviježi kisik ako odluče da ostanu duže vrijeme pod zemljom. Slatkovodni izvori bi im ponudili sviježu vodu, a prema istraživačima, postoje dokazi da su komore smještene ispod površine gdje su stanovnici podzemnog grada čuvali hranu.

Arheolozi u ovom drevnom gradu su pronašli niz složenih tunela i koridora, kao i obimne šupljine ukopane u zidove koji su služili kao klupe i kreveti za svoje ljude.

To znači da je podzemni grad Noushabad bio izuzetno dobro isplaniran i svojim stanovnicima je pružao zaštitu od vanjskog svijeta kada zatreba. Dubina podzemnog grada varira od četiri do osamnaest metara. Do današnjeg dana arheolozi se ne mogu jednoglasno složiti o tome zašto ili tko je izgradio ovaj drevni grad.

Jedna od najčešće prihvaćenih teorija sugerira da su njeni graditelji stvorili podzemni grad kako bi pobijegli iz rata. Sasanidi, veoma utjecajna vladavina, rival Rimljana. Ne bi bilo iznenađenje što su mnogi ljudi tražili zaštitu pod zemljom u vrijeme rata, a podzemni grad Noushabad nudi zaštitu bez presedana.

Većina ulaza u podzemni grad je izuzetno mala, što znači da bi napadačke vojske izuzetno teško ulazile u grad. Međutim, ako stavimo po strani teoriju ratova i ekstremnih temperatura, postoje kontroverznije teorije.

Zbog činjenice da ovo nije jedini podzemni grad koji postoji, mnogi autori i sljedbenici teorije drevnih astronauta pretpostavili su da su drevni ljudi izgradili brojne podzemne gradove kako bi pobijegli od “nuklearnog rata”.

Postoje teorije koje sugeriraju da su u Mohenjo-Darou, u zapadnom Pakistanu, eksperti pronašli dokaze o nuklearnoj eksploziji koja se dogodila prije više tisuća godina, što je navelo mnoge autore i istraživače da predlože da su prapovijesne civilizacije postojale na Zemlji prije pisane povijesti i da su posjedovale napredniju tehnologiju nego što smo ikada mogli zamisliti.

Drevni grad Mohenjo-Daro je uništen, a visoki nivoi radijacije su navodno pronađeni među njegovim ruševinama. Zgrade su se topile zbog toplote koja je prešla 1500 stupnjeva Celzijusa.

Zbog toga mnogi autori tvrde da su drevni gradovi koje vidimo širom svijeta rezultat drevnih kultura koje su izbjegavale ekstremno nasilne događaje koji su pogodili našu planetu prije nekoliko tisuća godina.