DOM NARODA: Povećanje akciza ne predstavlja udar na stanovništvo BiH

SARAJEVO - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama BiH. Da bi izmjene stupile na snagu potrebno je da prijedlog u identičnom tekstu usvoji i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Prilikom rasprave o ovom zakonu riječ je uzeo opozicijski delegat Martin Raguž (HDZ 1990) koji je kazao kako će podržati set zakona o akcizama s obzirom na to da su se i stranke vlasti, a i stranke opozicije obavezale na sprovođenje mjera iz reformske agende.

Modifikacijski prijedlog s pratećim poboljšanjima je usuglašen na nivou ministara financija i premijera entiteta, kao i predstavnika Vijeća ministara BiH, a nakon niza obavljenih konzultacija i analiza, uz aktivnu podršku i tehničku ekspertsku asistenciju delegacije EU u Sarajevu.

Ključna izmjena se odnosi na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cijene cestarina, pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autocesta i za izgradnju i rekonstrukciju svih drugih vrsta cesta.

“Stoga ne bi bilo utemeljeno da se uvećanje akciza i cestarina posmatra kao udar na stanovništvo, jer cilj zbog kojeg se uvodi u potpunosti opravdava razloge uvođenja, a navedene prednosti koje izgradnja ove vrste infrastrukture nosi sa sobom ukazuju na to da je realno očekivati poboljšanje standarda stanovništva kroz nova zapošljavanja, stvaranje novih prihoda, izgradnju dodatne infrastrukture u vidu izgradnje vrtića, škola, bolnice, domova za stare i iznemogle osobe i drugog, i u krajnjem očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske točke gledišta”, piše u obrazloženju.

Državna vlast tvrdi da uvećanje prihoda po ovom osnovu i njihovo usmjeravanje na razvoj u vidu izgradnje autocesta i cesta približava BiH zemljama okruženja po nivou razvijenosti, čime se doprinosi stvaranju uvjeta za uključivanje u regionalno razvijenije tranzitne države, što prvenstveno otvara mogućnost iskorištavanja drugih resursa kojim BiH raspolaže i razvijanja do sada ne razvijenih privrednih grana kao što je razvoj turizma.

Podsjećamo, vlast na državnom nivou je u nimalo zavidnoj situaciji s obzirom na to da međunarodna zajednica ne odustaje od uvjetovanja BiH usvajanjem seta zakona o povećanju akciza u zamjenu za financijska sredstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske unije (EU).

Usvajanjem akciza uvjetovana su i sredstva u vrijednosti od nekoliko stotina miliona eura, koja je BiH dobila za četiri infrastrukturna projekta. Riječ je o sredstvima koja su prethodno bila uvjetovana usvajanjem ugovora o pristupanju transportnoj zajednici.