MARIJANA PETIR ZA DNEVNO.BA: Žalosno je što danas više Hrvata živi u Njemačkoj nego u BiH!

Autor: Danijel Ivanković / Dnevno.ba

BRUXELLES - Jedna od zasigurno omiljenijih osoba na današnjoj globalnoj političkoj sceni za Hrvate iz Bosne i Hercegovine svakako je Marijana Petir, hrvatska europarlamentarka koja se tijekom čitavog svog mandata u Bruxellesu iznimno snažno bori za prava bh Hrvata, pa smo tim povodom s istom napravili razgovor u kojem smo se ponajprije dotakli onih tema od krucijalnog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i općenito kada su Hrvati u pitanju.

DNEVNO.ba: Jedna od tema u Europarlamentu, koje su pobudile veće zanimanje u zadnje vrijeme, svakako je bilo i izlaganje Premijera Andreja Plenkovića o Hrvatima u BiH, odnosno izvješće koje je on dostavio. Kako ste sve to vidjeli, doživjeli i kakve su zapravo reakcije u Bruxellesu nakon toga?

PETIR: “Smatram izuzetno važnim to što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na posljednjem sastanku Europskog vijeća pokrenuo raspravu o nedavno održanim izborima u BiH te nepoštivanju Daytonskog sporazuma što je za posljedicu imalo pokretanje rasprave i na Vijeću za vanjske poslove. Svakako je dobro i važno je da Republika Hrvatska ima jasan stav kada je riječ o Hrvatima u BiH i mi trebamo inzistirati da se zaustavi kršenje prava Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda a nedopustivo je da Hrvati kao konstitutivan narod ne mogu sami birati svog člana predsjedništva BiH”.

DNEVNO.ba: U svojim ranijim medijskim istupima govorili ste kako ste osobno podnijeli 12 amandmana na ovu goruću temu. Kakvi su učinci i što dalje možemo u Bruxellesu očekivati po tom pitanju, odnosno hoće li se sva ova bura ubrzo stišati ili ipak Vaša borba neće biti uzaludna?

PETIR: “Ja sam podnijela dvanaest amandmana i supotpisala još dva na Izvješće o Izvješću Komisije o Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Glasovanje na Odboru za vanjske poslove (AFET) tek predstoji, ono još nije održano. Ja vjerujem da će amandmani naići na podršku kolega jer kolege u Odboru AFET su itekako svjesni da institucionalni i pravni okvir BiH nije zadovoljavajući niti održiv. Parlament je već pozivao na reviziju Deytona temeljem zahtjeva koje sam i ja osobno podnijela kao i drugi hrvatski kolege eurozastupnici koji su podnosili slične amandmane, te je razmatranje načela federalizma u BiH stajalište Europskog parlamenta. I Parlament i Vijeće i Komisija jedinstveni su u želji za stvaranjem funkcionalne države i provođenjem reformi jer svi želimo europsku budućnost BiH, no prepreke tome dolaze iznutra podržane nekim subjektima izvan Europske unije”.

DNEVNO.ba: Koliko je Bosna i Hercegovina danas, posebno nakon posljednjih izbora u ovoj zemlji, blizu ili daleko pristupu u Europsku Uniju?

PETIR: “Žao mi je što moram reći da se BiH ne približava Europskoj uniji. Biti dijelom Europske unije ne znači samo teritorijalno joj pripadati, već prije svega poštovati vrijednosti na kojima je ona izgrađena, poštovati ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. BiH je država koja ima mnogo problema, nije tu samo riječ o nepravilnostima u izbornom zakonu na otklanjanju kojih je EU inzistirala kao i da se izborni zakon pod hitno promijeni prije izbora, što također nije učinjeno. Hrvati u BiH nisu u mogućnosti u potpunosti uživati sva prava koja im pripadaju kao konstitutivnom narodu. U BiH se ne provode sudske presude; tu je još uvijek otvoreno pitanje procesuiranja ratnih zločina; problem medijskih sloboda; porast radikalizacije…”

DNEVNO.ba: Koliku krivicu za današnji položaj Hrvata u BiH snosi politika službenog Zagreba, jer činjenice ukazuju da se na tom polju moglo puno više toga napraviti od učinjenog, međutim hrvatski narod ipak nije imao dovoljnu zaštitu iz Zagreba?

PETIR: “Nema sumnje da bi Republika Hrvatska treba više brinuti o svim Hrvatima izvan domovine, a posebno o Hrvatima u Bosni i Hercegovini. To je naša ustavna obveza. Kao punopravna članica EU, Hrvatska bi morala pitanje BiH stalno iznova postavljati na dnevni red i inzistirati da se na europskoj, ali samim time i međunarodnoj razini, donesu konkretne odluke. BiH mora biti važna i samoj EU jer su Hrvati u BiH građani EU a činjenica da se BiH nalazi na našoj a samim tim i na vanjskoj granici EU, daje dodatni razlog za proaktivnu politiku. BiH je nažalost nestabilna i nefunkcionalna država razapeta između dva ekstrema, separatizma i unitarizma. Mi vidimo budućnost BiH u EU i stalo nam je da EU postane aktivan faktor koji će potaknuti reviziju Deytona kako bi se stvorio politički model koji će biti funkcionalan i u kojemu će Hrvate kao konstitutivan narod napokon štititi država BiH i njezine funkcionalne institucije, umjesto da se zaštita mora tražiti izvan BiH”.

DNEVNO.ba: Bili ste u EU Parlamentu poprilično glasni i po pitanju egzodusa Hrvata u BiH, međutim egzodus se i dalje odvija i ne nazire mu se kraj. Ima li mu kraja?

PETIR: “U BiH je neupitno posrijedi povijesni odlazak Hrvata prema riječima dr.Tade Jurića s odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu koji je o iseljavanju Hrvata proveo istraživanje. Danas u Njemačkoj živi više Hrvata nego u Bosni i Hercegovini, u kojoj su konstitutivni narod. Kada bi BiH bila funkcionalna država u kojoj bi svaki građanin mogao ostvariti svoja prava bez bilo kakve diskriminacije, onda bi se sasvim sigurno poboljšale i gospodarsko-socijalne prilike u toj zemlji. No, da bi BiH postala funkcionalna država neizbježno je razgovarati o njenom preustroju, poštivanju odluka Ustavnog suda kao i Daytonskog sporazuma te njegovoj promijeni”.

DNEVNO.ba: Kako komentirate politiku hrvatskog političkog vodstva u BiH, te njihovu suradnju s političkim vodstvom Srba u BiH, ali i u Beogradu, jer njihova suradnja postaje sve intenzivnija? Koliko je to dobro s obzirom da je ta ista (veliko)srpska politika raselila Hrvate u manjem bh entitetu, zapravo ih protjerala, te su oni prvenstveno danas nastanjeni u Federaciji BiH gdje su Bošnjaci većinsko stanovništvo, a kao što vidimo odnos bošnjačkog i hrvatskog političkog vodstva u ovom entitetu je sve lošiji?

PETIR: “Prije svega bih željela istaknuti da je u BiH suradnja prijeko potrebna i da bez dijaloga i suradnje nema napretka. Mi smo sada suočeni sa situacijom u kojoj se u BiH sve gleda parcijalno – kroz jedan od triju konstitutivnih naroda, pri čemu su Hrvati, nažalost, u najnepovoljnijem položaju. I upravo to gledanje vlastitih interesa je i zaslužno za potpunu marginalizaciju Hrvata. Budućnost BiH nije parcijalna, već na nju treba gledati u cjelini. Suradnja treba postojati i voljela bih da postoji među svim stranama, ali to mora biti suradnja koja je zasnovana na poštivanju drugog naroda, na poštovanju prošlosti i zajedničkim interesima na kojima će se graditi zajednička budućnost”.

DNEVNO.ba: Dosta je trzavica između Hrvata i Bošnjaka bilo i po pitanju gradnje Pelješkog mosta, no taj projekt se odvija onako kako je sve to Republika Hrvatska zamislila. Jeste li očekivali takav otpor iz bošnjačkih političkih krugova i jesu li njihovi zahtjevi bili opravdani?

PETIR: “Pelješki most je strateški važan projekt, ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu EU jer on doprinosi boljoj povezanosti s jugom Europe. Europska komisija je to prepoznala dodijelivši sredstva za izgradnju mosta. Neki BiH političari su to pokušali ispolitizirati, no to je bilo potpuno promašeno”.

DNEVNO.ba: Za kraj ovog razgovora ćemo Vas još pitati kako komentirate nedavno druženje Željka Komšića i Stjepana Mesića u Zagrebu, odnosno da li bi i Stjepan Mesić nakon tog događaja trebao poput Komšića postati persona nongrata u većinski hrvatskim mjestima Bosne i Hercegovine?

PETIR: “Budući da Željko Komšić nije bio u službenom posjetu Hrvatskoj, već se privatno susreo sa Stjepanom Mesićem koji nije u aktivnoj politici, stoga to ne smatram događajem koji ima bilo kakav značaj. Jasno je da predstavnici hrvatske vlasti – bilo u Republici Hrvatskoj, bilo u BiH moraju raditi u interesu hrvatskoga naroda – sve drugo je apsolutno nedopustivo”.

Autor: Danijel Ivanković / Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI