NAŠE KULTURNO BLAGO: Glagoljski misal pisan za velikog Hrvoja Vukčića

SARAJEVO - Glagoljski Misal pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića, s početka 14 stoljeća najljepši je i najbogatije ilustriran rukopis srednjobosaske kulture i hrvatskog srednjovjekovlja.

Dok se oni dogovore čije je to kulturno blago, za sada je poznato da se original nalazi u Topkapi Saraju u Istanbulu u knjižnici turskih sultana, pa ćemo ga ovdje opisati na jedinstveni način.

Misal je najbogatiji i najljepše iluminirani rukopis, a pisan je za crkvu Svetog Mihovila u Splitu o čemu svjedoći jedna velika minijatura toga sveca.

Rukopis je po narudžbi Splitskog Hercega Hrvoja sastavio 1404. – 1407. godine, pop glagoljaš Butko.

Misal se sastoji od 247 listova na kojima su iscrtane 94 minijature i oko 380 raskošnih inicijala. To je Knjiga u kojoj su skupocjene misne molitve i pjevanja – tekstovi neophodni za izvođenje katoličkog bogosluženja. Iluminacije upućuju na to da je izrađen na području gdje su se uspješno ispreplitali utjecaji bizantske i rimske umjetnosti.

Kalendar koji se u njemu nalazi ukrašen je alegorijama mjeseci i prikazom svakodnevnih aktivnosti. Inicijali u rukopisu iscrtani su na lisnatim viticama, glavama apostola i predstavama Isusa.

Osnovne boje svih predstava su crvena, zelena i plava.

Napominjemo da su to danas boje kojima se predstavljaju naši konstitutivni narodi, Hrvati crvenom, Srbi plavom i Bošnjaci zelenom bojom.

Najvažnija minijatura Misala je ipak ona na kojoj je prikazan Herceg Hrvoje na bijelom konju, u maniru tadašnjih vitezova. Također je značajna i predstava Hercegovog grba.

Nekad je bio uvezan u dragocjene korice – po svoj prilici zlatne, ali je od 19 stoljeća u jednostavnom kožnom povezu.

Hrvoje Hrvatinić je bio najstariji sin Vojvode Vukca iz velikaške obitelji Hrvatinić. Majka mu je bila, vjerojatno, Katarina, sestra Bosanskog bana Stjepana II Kotoromanića.

Godine 1380. kralj Tvrtko i Kotoromanić je Hrvoju dodijelio naslov Velikog vojvode i darovao posjede u Župi Lašvi. Utjecao je na izbor kralja Ostoje za bosanskog kralja 1398. godine, a kada je došao u sukob s njim utjecao je na njegovo svrgavanje i izbor novog bosanskog kralja Tvrtka II Tvrtkovića. Kao veliki ban Vrbaske banovine i knez Donjih kraja, kovao je novac “krstianin” Hval i za njega izradio ćirilski iluriminirani rukopis poznat kao Hvalov zbornik – Bosančica – koji je kako je već rečeno prepisao glagoljaš Butko, koji je nazvan Misal.

Pisan je u dva stupca gdje se iskazuje sa 488 strana formata 225 mm sa 310 mm i sadrži nekoliko notnih zapisa.

U Bosni i Herecegovini je obilježena 600 godišnjica (1404. – 2004.), a sada se priprema, da se dobrotom nadležnih institucija Turske, osigura reprint jer država Turska ga želi i kao svoje kulturno dobro.

U Hrvatskoj je to urađeno već ranije pa je tadašnji Predsjednik Hrvatske, darovao faksimil trankipciju hrvatskog rukopisa američkom predsjedniku Geoorgeu W. Bushu, prilikom njegove posjete u travnju 2008 godine.

Ne može se pobjeći od povijesti, koja nas podsjeća koliko su trerotirije Bosne i Hercegovine, i Hrvatske bile toliko isprepletene i da su se na njima smjenjivali kraljevi i banovi, vladajući, sve do dolaska osmanlija na ova područja.

Daj nam Bože da danas zavlada: “Od bosankog Kulin bana i dobrije dana.”