Tko i kako troši novac namijenjen kao pomoć migrantskoj krizi?!

SARAJEVO - U BiH trenutno ima oko 7.500 migranata, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a 4.500 je zvaničnih smještajnih kapaciteta, što jasno ukazuje da je dodatni smještaj neophodan.

Ipak, previše novca slilo se za ovu namjenu, a bh. vlasti, uključujući i Unsko-sansku županiju, na kojem je najveći teret ovog problema, od toga je dobio najmanje sredstava.

Ispostavilo se da su kampovi kojima upravljaju međunarodne organizacije loše riješeni, a da su vlasti lošom procjenom i odabirom lokacija sebe napravile medvjeđu uslugu.

Vučjak, koji je prvobitno navođen kao najbolja lokacija pokazao se promašajem, što jer je blizu granici EU, te je neuvjetan. Šatori prokišnjavaju, uvjeti su nepodnošljivi, a novca nema za lokalne organe koji su najčešće prvi pri ruci migrantima.

Novac u pogrešnim rukama?

Crveni Križ grada Bihaća ima jedno veliko opterećenje, kako da u nadolazećem razdoblju opsluži migrante u svim tim segmentima ishrane, ali i s odjećom, dekama i svim onim što je neophodno u takvoj vrsti kampa, koja evo iz dana u dan postaje sve neuvjetnija iz razloga povećanog broja migranata, kaže tajnik Crvenog Križa grada Bihaća, Selam Midžić.

Novih deset milijuna eura, koje je EU namijenila kao pomoć za upravljanje migrantskom krizom baš kao i 24 milijuna koja su stigla u posljednjih godinu i pol dana, ponovno bi mogli otići u ruke međunarodnih organizacija, a ne lokalne zajednice i državnih organa.

-Koliko sam shvatio dodatna sredstva EU poslužit će za dvije svrhe. S jedne strane da se omogući postojećim centrima u BIH da nastave pružati usluge migrantima, a drugo, uspostava dodatnih smještajnih centara koji su potrebni zbog povećanog broja migranata koji trenutno pristižu u BiH, kaže za RSE šef Misije IOM-a u BiH, Peter Van der Auweraert.

Tako, najviše novca odlazi na posljedice, a ne rješavanja uzroka problema. Iako je najavljeno da će dio sredstava iz posljednje tranše ići na potrebe granične kontrole i sprječavanje ilegalnih migracija, dosadašnja pomoć fondova EU bila je gotovo pa simbolična.

Prema podacima Operativnog centra za migracije Unsko-sanske županije u kampu Vučjak, kod Bihaća, trenutno je oko 800 ljudi. Sugovornik Radija Slobodna Europa (RSE) ponavlja da on i drugi migranti dane provode u krajnje lošim uvjetima.

-Nemamo vodu, nemamo kvalitetnu hranu, nemamo odjeću i ljudi imaju medicinskih problema. Dakle, ovdje je situacija užasna. Vlada ne radi ništa. Kada hoćemo da izađemo po vodu ili hranu policija to ne dozvoljava, kaže Mohamad.

Tko ima pravo upravljati novcem?

Ovim nabrajanjem sugerira i u kojem pravcu bi trebalo utrošiti posljednju donaciju koja je za potrebe migranata iz Bruxellesa upućena ka BiH. Gdje će i kako biti utrošeno deset milijuna eura koje je Europska komisija namijenila Bosni i Hercegovini za upravljanje migrantskom krizom, odnosno rješavanje povećanog broja prisustva migranata i izbjeglica, još je nepoznanica. Od ukupno 34 milijuna eura pomoći do danas, krajnji korisnici i država iskoristili su najmanje, navode sugovornici RSE.

Dodaju da novac, uglavnom, ide međunarodnim organizacijama. Koordinacijsko tijelo za pitanja migracija u BiH nije izvršno, već savjetodavno tijelo, te je problem – tko i kako može upravljati novcem za migrantsku krizu. Iako se navodi da će dio novca ići na potrebe granične kontrole i sprječavanje ilegalnih migracija do sada je ta pomoć bila i više nego skromna, imajući u vidu potrebe na terenu. Još jedan od problema je i to gdje smjestiti migrante, ali i kako pomoći lokalnim zajednicama koje krizu trpe, a novca nemaju.