fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Tko je Jozo Brkić? Rojs ga je spominjao zbog uhićenja Gotovine! Tajkun koji ima pola Zagreba

Autor: Dnevno.hr

ZAGREB - Potpredsjednik Sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, u nešto više od pola godine, od jednoga od najutjecajnijih članova stranke postao je prvi na listi za odstrel, jer oko njega su se zaplele tri ozbiljne afere, koje doduše, još uvijek nisu poprimile pravomoćni rasplet, no priče koje se kotrljaju javnim prostorom, idu baš u tom smjeru.

Posljednji krak hobotnice koja se otvara oko Brkića, javni prostor intrigira unazad nekoliko dana, jer kao što je poznato završio je na ispitivanju u policiji zbog sumnji da je preko bivšeg MUP-ova informatičara Franje Varge presretao elektronsku komunikaciju svoje supruge Karmen. Zanimljivo, u istom kontekstu, ali s jednom drugom ženom spominje se i ime Brkićeva brata Joze.

Inače, Brkićev brat i bez ove posljednje afere, kroz koju se provlači njegovo ime, mjesecima intrigira hrvatsku javnost. O njemu je tako svojedobno za radio Trogir govorio general Ljubo Ćesić Rojs koji je u tome času osudio Brkićevo pozdravljanje Vučićeva dolaska u Zagreb: ”Brkić je sve samo ne desničar”, tvrdio je tada Rojs koji je Brkiće prozvao za nepotizam referirajući se na paletu prostora u središtu Zagreba, koje je Jozo Brkić dobio od Grada Zagreba.

Također, Rojs je optužio Brkića i za ucjene niza osoba iz raznih Županijskih odbora i prijetnje, kao i korištenje svoje pozicije kao bivšeg zamjenika ravnatelja SOA-e gdje je, navodno, prikupljao podatke i dokumentaciju, te služeći se ucjenama, došao do svog sadašnjeg položaja. General se osvrnuo i na navodnu ulogu koju je Brkić imao u uhićenju generala Ante Gotovine, optuživši ga da je pomagao u izručenju Gotovine, kazavši kako nisu strane službe te koje su ga locirale, nego upravo Milijan Brkić uz pomoć svog brata Joze. No, valja reći kako je general Gotovina tu teoriju nikada nije potvrdio, pa je valja ostaviti na razini misterija.

”Pravda je spora, ali dostižna. Doći će vrijeme kada će se pokazati da ja govorim istinu. Takvi ljudi ne mogu biti ni članovi HDZ-a, a pogotovo u svom uredu ne mogu odrezati sliku s Kninske tvrđave 6. kolovoza na kojoj smo svi mi uz Tuđmana i Šuška. Ostavio je sliku, u sredini je Tuđman, do njega Šušak s lijeve, Ante Gotovina s desne strane. Ispod nje sjedi, a neka kaže kako je progonio nas dok je tražio Topničke dnevnike 2008. godine? Kako ga nije sram”, govorio  je Ljubo Ćesić Rojs na račun Milijana Brkića.

”Da smo mi prava i demokratska država i da je to stranka koju je stvarao predsjednik Tuđman, Brkić ne bi smio biti niti član HDZ-a. On se učlanio 2011. godine, a do tada se ništa nije pokazao, ni kao branitelj, ništa. Ja znam kad je hodao po Livnu za Manolića, prikupljajući dokumente što radi tamo hrvatska vojska. I tada, i danas bio je veleizdajnik iako potječe iz dobre obitelji. Majka mu je dobra žena i vjernica. A brat mu je pobjegao u Australiju da ne ide braniti Hrvatsku 92. godine”, tvrdio je nadalje Rojs koji se u više navrata propitkivao imetak Brkićevih.”

“Od kuda njemu tolike dionice i novac u Karlovačkoj banci, Opatovini firmi? Ne znam ni ja, ako je on takav lumen on treba biti predsjednik Europske unije, šteta bi bilo da takav mozak ne napreduje dalje, u najmanju ruku kao zamjenik Trumpa”, zaključuje Rojs. Inače, Brkić stariji u medijima je spominjan stoga što je samo u siječnju ove godine registrirao devet tvrtki. Pravo je to poslovno carstvo, jer stariji brat Brkić danas je vlasnik 37 tvrtki, a preko njih je ušao u najam čak 26 gradskih i državnih prostora, a kada je ovaj podatak dospio u javnost Jozo Brkić poručio je da na tome ne misli stati, jer trenutačno čeka rezultate natječaja Ministarstva državne imovine za još pet atraktivnih lokala u vlasništvu države.

Riječ je o lokalima u zagrebačkoj Gajevoj ulici, koji se doista mogu okarakterizirati kao atrakvitvni s obzirom na poziciju na kojoj su smješteni. Inače, ime Brkićeva brata široj je javnosti postalo poznato onoga časa kada se pojavio na sudu kao svjedok u slučaju Karlovačka banka, za nezakonito izvlačenje stotina milijuna kuna, među ostalim i preko tvrtke Opatovina projekt. Na tome se sudu Brkić pojavio u svojstvu svjedoka i objasnio kako je od projekta odustao. A za objekt se prema vlastitom svjedočenju zaintrigirao u periodu između 2006. i 2007.godine, kada je živio u Australiji.

”Nazvao me brat Milijan i pitao jesam li zainteresiran za ulaganje u projekt u građevini za koji je smatrao da bi bila dobra investicija”, prepričao je Brkić stariji, dodajući da se i u Australiji bavio građevinarstvom s Nenadom Ninom Roguljem, nakon toga poziva konstatirao je da bi zarada bila bolja nego u Australiji. ”Radilo se o Opatovina projektu, odnosno o gradnji poslovno-stambenog kompleksa, brat mi je rekao da projekt vodi Šola, znao sam Sandija, ali ne i njegova brata Petra koji je vodio projekt”, ispričao je Jozo Brkić.

Podsjetimo, riječ je o postupku na Županijskom sudu u Zagrebu u kojem je Uskok optužio Mariju Šolu, bivšu prokoristicu i savjetnicu uprave Karlovačke banke zajedno sa sinovima, od kojih je Sandi bio najveći dioničar banke. Mariju Šolu prema USKOK-ovoj optužnici tereti se da je od svibnja 2007.do ožujka 2013. godine, u zajedničko djelovanje povezala sinove kako bi pribavili imovinsku korist financirajući se kroz nekoliko svojih firmi među kojima se našla i Opatovina projekt, novcem banke, a prema Uskoku radi se o minimalno 99 milijuna kuna, od čega trećina na račun Karlovačke banke.

Spomenuti treba kako su u ovom slučaju optuženi i Josip Kovač iz Karlovačke banke te njegova kolegica Marijana Trpčić Reškovac. Osim toga, spominje se i ime bivšeg predsjednika uprave Dalekovoda Luke Miličića, ali i ime neurokiruga Paladina, a tu je i Drago Brekalo iz Opatovine projekt te firma Vendita.

Prema Brkićevom svjedočenju, on zbog poslovnih obaveza nije mogao doći u Hrvatsku kako bi potpisao dokumente i platio 1400 kuna, pa je posao prepustio Brkićevoj bivšoj supruzi Karmen jer je brat Milijan u to doba bio djelatnik SOA-e.  ”Grupa investitora s kojom sam raspravljao o projektu bila je spremna uložiti od dva do tri milijuna dolara ili eura”, objašnjavao je Jozo Brkić na sudu dodajući da je tada na svjetskom tržištu zavladala recesija pa su od investiranja odustali, a iz priče je zatim izašla i Karmen Brkić te na koncu nije ništa uložio u Opatovina projekt, premda je bila predviđena gradnja stotine stanova.

Prema medijskim napisima, Brkićeva bivša supruga Karmen bila je vlasnica 7,78 posto Opatovine projekt, a preko Opatovina projekta kupljeno je više od sto tisuća četvornih metara na zagrebačkoj Savskoj Opatovini kreditima od banaka i drugih financijskih institucija, dok je najveći kredit od oko 20 milijuna eura dopirao iz tvrtki povezanih s Hypo bankom. U toj priči mnogo toga nije razriješeno do kraja, no jasno je kako je Jozo Brkić itekako utjecajan i imućan čovjek, koji ima velike poslovne planove i ambicije. Sredstva s kojima ulazi u posao, kako je kazao za Jutarnji djelom su njegova, a dijelom od partnera iz Australije.

I prije nekoliko mjeseci naš je portal pisao o Jozi Brkiću zbog 29 tvrtki i obrta koji posjeduje na najboljim lokacijama u središtu hrvatske metropole, za koje je ugovore sklopio sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Inače, Brkić stariji u prijateljskim je odnosima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ali i njezinim suprugom Jakovom Kitarovićem, dobre odnose njeguje i sa sucem Turudićem, a snimljen je jedne prigode i u društvu HDZ-ove Josipe Rimac.

 

Autor: Dnevno.hr
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});