fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

VELIKO NEUROLOŠKO OTKRIĆE: Ljudski je mozak sposoban za ‘mentalno putovanje kroz vrijeme’

Autor: Dnevno.ba

Proučavajući ove ‘vremenske stanice’ u hipokampusu, znanstvenici mogu ne samo naučiti više o tome kako se prisjećamo prošlih događaja, već i napredovati u rješavanju zdravstvenih stanja koja utječu na pamćenje.

Znanstvenici su razotkrili osobitu sposobnost mozga da organizira sjećanja kronološkim redoslijedom. Kada se sjetite prošlog iskustva, obično se ne sjećate cijele stvari odjednom, nego redoslijedom kojim su se ti događaji dogodili – poput reprodukcije snimke svojih iskustava.

Kako točno funkcionira ta funkcija u mozgu, dugo je ostalo u tajnosti, ali sada je tim stručnjaka na čelu s neuroznanstvenicom Leilom Reddy iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja napokon napredovao u razumijevanju koji su dijelovi mozga odgovorni.

Praćenjem mozga pacijenata dok su se prisjećali prošlih događaja, istraživači su pronašli dokaze koji “sugeriraju snažnu zastupljenost vremena u ljudskom hipokampusu. To otkriva prikaz unutarnjeg ili inherentnog protoka vremena koji nije bio potaknut nečim što se događalo u vanjskom svijetu”, kaže Reddy.

Proučavajući ove ‘vremenske stanice’ u hipokampusu, znanstvenici mogu ne samo naučiti više o tome kako se prisjećamo prošlih događaja, već i napredovati u rješavanju zdravstvenih stanja koja utječu na pamćenje.

“Hipokampus je važan za procjenu vremenskog poretka događaja (između ostalog), a oštećenje hipokampusa može rezultirati oštećenjem memorije za vremenski poredak (na primjer pamćenje redoslijeda popisa predmeta). Stoga je važno razumjeti kako su vremenske informacije predstavljene u mozgu, kako bismo mogli osmisliti intervencije ili tretmane za smanjenje tih deficita u pamćenju. Razumijevanje mehanizama za kodiranje vremena i memorije bit će važno područje istraživanja”, objašnjava Reddy.

Autor: Dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});