Azijski osvajač Mahmud od Gaznija – vladar velikog imperija sa središtem na području Afganistana – 971.

Mahmud od Gaznija bio je najuspješniji od svih vladara u povijesti koji su imali prijestolnicu na afganistanskom području. Tijekom svoje vladavine provalio je čak 17 puta na područje tzv. Hindustana tj. preko rijeke Inda.

Na današnji dan 971. godine rođen je Mahmud od Gaznija, azijski osvajač koji je posjedovao veliki imperij sa središtem na području današnjeg Afganistana. Na vrhuncu moći njegovo je carstvo obuhvaćalo čak oko 3,400,000 četvornih kilometara, što znači da je bilo upola veće od kasnijeg Napoleonovog Francuskog Carstva ili od Carstva Inka u Južnoj Americi. Osim gotovo cijelog područja današnjeg Afganistana obuhvaćalo je carstvo Mahmuda od Gaznija otprilike polovinu današnjeg Irana, veći dio današnjeg Pakistana, Turkmenistana i Tadžikistana pa čak i znatne dijelove današnje Indije i Uzbekistana.

Mahmud se rodio u gradu Gazniju, koji je bio i njegova prijestolnica. Taj se grad danas nalazi u istočnom dijelu Afganistana, stotinjak kilometara od granice s Pakistanom. Afganistanski glavni grad Kabul nalazi se sjeverno od Gaznija. Po svojoj je godini rođenja (971.) Mahmud bio suvremenik znamenitog perzijskog mislioca Avicene, poznatog i pod imenom Ibn Sina. Zanimljivo je da je Avicena rođen u Buhari, gradu do kojeg se protegnula granica carstva Mahmuda od Gaznija, a izgleda da je taj vladar ponudio Aviceni neku vrstu zaposlenja. Ipak, Avicena je to odbio i ostao je vezan za područja izvan Mahmudove vlasti.

Zanimljivo je da je Mahmud od Gaznija bio najuspješniji od svih vladara u povijesti koji su imali prijestolnicu na afganistanskom području. Tijekom svoje vladavine provalio je čak 17 puta na područje tzv. Hindustana tj. preko rijeke Inda. Mahmud je preminuo 1030. godine u rodnom gradu Gazniju, svojoj raskošnoj prijestolnici. U trenutku smrti bio je u 59. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
82 pr. Kr. – Marš na Rim vojskovođe Kornelija Sule
1734 – Rođen Daniel Boone
1783 – Oproštaj američkog predsjednika Georgea Washingtona
1795 – Izabrani članovi Direktorija u Francuskoj
1889 – Započela opsada Ladysmitha
1916 – Hussein bin Ali proglasio se kraljem arapskih država
1917 – Balfourova deklaracija o židovskom pitanju
1920 – Prva radijska postaja na svijetu (KDKA iz Pittsburgha)
1936 – BBC pokrenuo svoj televizijski program
1957 – Ugledan navodni NLO u Levellandu u Teksasu
1959 – Skandal na američkom kvizu “Twenty One”
1976 – Jimmy Carter pobijedio Geralda Forda na predsjedničkim izborima
1982 – Lansiranje britanskog televizijskog kanala Channel 4
1984 – Smaknuta žena-serijski ubojica Velma Barfield

Rođeni:
971 – Mahmud of Ghaznija (azijski osvajač)
1667 – Jakov Sobjeski (poljski plemić)
1734 – Daniel Boone (američki narodni junak)
1754 – general Gaspard de Bernard de Marigny
1755 – Marija Antoaneta (francuska kraljica)
1766 – Joseph Radetzky (austrijski feldmaršal)
1767 – Edward Augustus, vojvoda od Kenta i Strathearna (otac kraljice Viktorije)
1785 – nadbiskup kardinal Karlo Habsburg-Lothringen
1795 – James Knox Polk (američki predsjednik)
1815 – George Boole (britanski matematičar)
1865 – Warren G. Harding (američki predsjednik)
1877 – sluga Božji Josip De Piro (svećenik i misionar)
1877 – Aga Khan III. (šijitski imam)
1893 – Battista Farina (Pininfarina)
1913 – Burt Lancaster (američki glumac)
1927 – John Sainsbury (lord Sainsbury)
1929 – Amar Bose (američki inženjer)
1938 – španjolska kraljica Sofija
1966 – David Schwimmer (američki glumac)
1966 – Dubravko Šimenc (hrvatski vaterpolist)
1967 – Zvonimir Soldo (hrvatski nogometaš)

Umrli:
1148 – sv. Malahija iz Armagha (Mael Maedoc Ua Morgair)
1285 – aragonski kralj Petar III.
1327 – aragonski kralj Jaime II. El Justo (Pravedni)
1469 – Piero di Cosimo Medici
1716 – Engelbert Kaempfer
1798 – markiz Jean-Joseph d’Apcher
1807 – francuski političar barun de Breteuil
1877 – pruski vojskovođa grof Friedrich von Wrangel
1887 – švedska operna pjevačica Jenny Lind
1950 – irski književnik George Bernard Shaw
1963 – Ngo Dinh Diem
1970 – kardinal Richard Cushing
1970 – Pierre Veyron
1975 – Pier Paolo Pasolini
1979 – Jacques Mesrine
1982 – Lester Roloff
1987 – Anka Krizmanić
1992 – fra Jerko Fućak
2004 – Zayed bin Sultan Al Nahyan
2004 – Theo van Gogh