Bitka kod Fontenoya između snaga hrvatske vladarice Marije Terezije i francuskog kralja Luja XV. – 1745.

Bojište na kojem se dogodila Bitka kod Fontenoya danas se nalazi u Belgiji. Austrijskim kontigentom snaga Marije Terezije zapovijedao je feldmaršal grof Lothar Joseph Dominik von Königsegg-Rothenfels. Zanimljivo je da je u blizini bojišta bio osobno tadašnji francuski kralj Luj XV.

Na današnji dan 1745. godine dogodila se vrlo značajna Bitka kod Fontenoya tijekom Rata za austrijsko naslijeđe. Taj se rat uvelike vodio oko pitanja ima li Marija Terezija kao žena pravo na nasljeđivanje brojnih habsburških posjeda svoga oca Karla VI., koji je umro kao posljednji muški pripadnik dinastije Habsburg. Pravo na nasljeđivanje nijekale su Mariji Tereziji brojne države, uključujući Francusku, Prusku i Bavarsku, no podržala ju je Velika Britanija, tada najmoćnija pojedinačna pomorska sila na svijetu.

Rat za austrijsko naslijeđe vodio se na ratištima diljem Europe, od Šleske do područja današnje Belgije, a zanimljivo je da su se zaraćene države tijekom tog rata sukobljavale čak i u Sjevernoj Americi, Karibima te Indiji. Bitka kod Fontenoya bila je vjerojatno najvažnija pojedinačna bitka tog rata, a dogodila se nedaleko od današnje belgijsko-francuske granice, kod zaseoka Fontenoy u blizini grada Tournaia. Bojište na kojem se dogodila bitka danas se nalazi unutar Belgije, a tada je to područje nazivano Austrijskom Nizozemskom (u posjedu dinastije Habsburg).

Na bojištu kod Fontenoya prisutno je bilo više od 100,000 vojnika, s time da je svaka strana raspolagala otprilike s po 50,000. Vrhovni zapovjednik vojske koja je podržavala Mariju Tereziju bio je mladi vojvoda od Cumberlanda, sin tadašnjeg britanskog kralja Georga II. iz dinastije Hannover. Vojvodi su tada bile samo 24 godine i bio je prilično neiskusan. Austrijskim kontigentom zapovijedao je feldmaršal grof Lothar Joseph Dominik von Königsegg-Rothenfels, koji je bio mnogo iskusniji, no ipak je bio podređen britanskom zapovjedniku.

Zanimljivo je da je u blizini bojišta bio osobno tadašnji francuski kralj Luj XV., koji je nominalno čak bio i vrhovni zapovjednik francuske strane. Ipak, operativno je Francuzima zapovijedao vrlo iskusni maršal Maurice de Saxe, koji je odnio veliku pobjedu u toj bitki. Francuski je kralj bio toliko zadovoljan njime da mu je na uživanje dao znameniti kraljevski dvorac Chambord (Château de Chambord) u dolini Loire. Francuska je pobjeda bila toliko odlučujuća da su nakon te bitke Francuzi uspjeli okupirati veći dio Austrijske Nizozemske (današnje Belgije).

Ostali događaji na današnji dan:
330 – Rimski car Konstantin osnovao Konstantinopol kao Novi Rim
1310 – U Francuskoj spaljena 54 viteza templara na lomači
1647 – Nizozemski kolonijalni dužnosnik Peter Stuyvesant došao u New Amsterdam
1820 – Porinut HMS Beagle
1846 – SAD objavio rat Meksiku
1867 – Potvrda nezavisnosti Luksemburga
1907 – Osnovan Muzej grada Zagreba
1918 – Proglašena Planinska Republika Sjeverni Kavkaz
1924 – Ujedinjene kompanije Daimler i Benz
1944 – Saveznici napali njemačku liniju Gustav (Drugi svjetski rat)
1959 – Započela Ženevska konferencija
1987 – Suđenje nacistu Klausu Barbieu
1996 – Osam ljudi poginulo pri usponu na Mount Everest
1997 – Računalo prvi put pobijedilo svjetskog prvaka u šahu (IBM Deep Blue pobijedio Garryja Kasparova)

Rođeni:
1366 – engleska kraljica Ana od Češke
1720 – barun Münchhausen
1733 – princeza Victoire od Francuske
1752 – Johann Friedrich Blumenbach
1771 – admiralica Laskarina Bouboulina
1799 – John Lowell
1811 – Chang i Eng Bunker
1824 – Jean-Léon Gérôme
1825 – Adolf Veber Tkalčević
1875 – Harriet Quimby
1888 – Irving Berlin
1888 – admiral Willis A. Lee
1896 – Josip Štolcer-Slavenski
1904 – Salvador Dalí
1918 – Richard Feynman
1928 – brat Andrija
1933 – Louis Farrakhan
1949 – Radimir Čačić
1978 – Laetitia Casta
1984 – Andrés Iniesta

Umrli:
912 – bizantski car Leon VI.
1610 – isusovački svećenik sluga Božji Matteo Ricci
1686 – Otto von Guericke
1696 – Jean de La Bruyère
1708 – Jules Hardouin Mansart
1778 – William Pitt St.
1812 – Spencer Perceval
1849 – Juliette Récamier
1869 – nadbiskup kardinal Juraj Haulik
1871 – John Herschel
1889 – John Cadbury
1891 – A. E. Becquerel
1916 – Karl Schwarzschild
1929 – katolički svećenik Jozef Murgaš
1960 – John D. Rockefeller ml.
1972 – Michael Blassie
1976 – Alvar Aalto
1981 – Bob Marley
1986 – Aleksandar Akimov
1988 – Kim Philby
2001 – Douglas Adams
2011 – Elisabeth Svendsen