fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
gnu

Bizantski car koji je bio praunuk kralja Bele IV. i protivnik prvog osmanskog sultana – 1278.

Autor: dnevno

Car Mihajlo IX. Paleolog ratovao je protiv prvog osmanskog sultana Osmana I., po kojem je naziv dobilo Osmansko Carstvo.

Na današnji dan 1278. godine rođen je bizantski car Mihajlo IX. Paleolog. Bio je suvremenik prvog osmanskog sultana Osmana I., osnivača Osmanskog Carstva. Upravo je po Osmanu I. ime dobila osmanska dinastija, kao i cijelo Osmansko Carstvo. Zanimljivo je da je država Mihajla IX. Paleologa bila u svoje vrijeme veća od Osmanove države, a njih su dvojica bili neprijatelji. Dapače, Osmanove su snage pobijedile Mihajla IX. u bitki 1311. godine.

Zanimljivo je da je car Mihajlo IX. Paleolog bio praunuk hrvatskog i ugarskog kralja Bele IV. iz dinastije Arpadovića. Naime, majka Mihajla IX. bila je Ana Arpadović, poznata kao i Ana Ugarska, unuka Bele IV. i sestra kralja Ladislava IV. Kumanca (taj je kralj dobio nadimak Kumanac jer mu je majka pripadala kumanskom plemenu). Dakako, i car Mihajlo IX. Paleolog bio je zbog toga dijelom Kumanac (jednu četvrtinu). Zanimljivo je da je ista Kumanka, baka Mihajla IX. Paleologa, bila i ženski predak bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromanića.

Car Mihajlo IX. Paleolog umro je u dobi od 43 godine u Solunu, načelno drugom po važnosti bizantskom gradu nakon Carigrada. Sultan Osman I., njegov konkurent, poživio je sedam godina duže, a umro je 1327. godine u 70. godini života. Osman je umro u svom glavnom gradu Söğütu, prvoj prijestolnici Osmanskog Carstva. Već je Osmanov sin Orhan proširio granice Osmanskog Carstva do obale Bospora, nasuprot Carigradu.

Ostali događaji na današnji dan:
1080 – Sv. Knut postao danski kralj
1397 – Geoffrey Chaucer prvi put pripovijedao Canterburyjske priče
1492 – Kristofor Kolumbo potpisao Kapitulacije iz Santa Fea
1680 – Umrla sv. Katarina Tekakwitha
1897 – Navodna pojava NLO-a u gradu Aurora u Teksasu
1912 – Masakr nad kopačima zlata u Sibiru
1937 – Prvo prikazivanje crtanog lika Daffy Duck
1945 – Brazilsko oslobađanje grada Montesea u Italiji (Drugi svjetski rat)
1946 – Posljednje francuske trupe napustile Siriju
1947 – Prva petoljetka u Jugoslaviji
1949 – Nastala Republika Irska
1958 – Otvoren Atomium u Bruxellesu
1964 – Prva žena obletjela svijet (Jerrie Mock)
1969 – Sirhan Sirhan osuđen zbog ubojstva Roberta F. Kennedyja
1969 – Smijenjen čehoslovački čelnik Aleksandar Dubček
1971 – Stvorena država Bangladeš
1975 – Kraj građanskog rata u Kambodži
1978 – Uvod u komunistički puč u Afganistanu
1984 – Libijci ubili policajku Yvonne Fletcher u Londonu
1986 – Završio rat od 335 godina između Nizozemske i Otočja Scilly

Rođeni:
1278 – car Mihajlo IX. Paleolog
1620 – sv. Margareta Bourgeoys
1704 – Andrija Kačić Miošić
1734 – kralj Taksin od Tajlanda
1741 – Samuel Chase
1750 – François de Neufchâteau
1814 – Josif Pančić
1820 – Alexander Cartwright
1837 – John Pierpont Morgan
1865 – sv. Uršula Julija Ledochowska
1866 – Ernest Starling
1869 – Oton Iveković (Veliki tabor)
1884 – Leo Frank
1885 – Karen Blixen
1915 – Sirimavo Bandaranaike
1925 – Erich Göstl
1928 – nadbiskup kardinal sluga Božji François Xavier Nguyen Van Thuan
1937 – Ferdinand Piëch
1952 – Željko Ražnatović
1954 – Riccardo Patrese
1959 – Sean Bean
1965 – William Mapother
1972 – Jennifer Garner
1974 – Victoria Beckham
1986 – Romain Grosjean

Umrli:
166 – papa sv. Anicet, mučenik (pretpostavka)
326 – sv. Aleksandar Aleksandrijski (pretpostavka)
617 – sv. Donnán od Eigga (Eilean Donan)
1111 – sv. Robert od Molesmea (de Molesme) – osnivač Cistercitskog reda
1539 – saski vojvoda Georg
1680 – sv. Katarina Tekakwitha
1696 – Marie de Rabutin-Chantal, markiza de Sévigné
1711 – car Josip I.
1742 – Arvid Horn
1761 – Thomas Bayes
1790 – Benjamin Franklin
1843 – Samuel Morey
1882 – George Jennings
1902 – Franjo, vojvoda od Cádiza
1903 – franjevački svećenik Ivan Jesse Kujundžić
1944 – Dimitrios Psarros
1948 – Suzuki Kantarō
1960 – Eddie Cochran
1963 – Viktor Car Emin
1990 – Ralph Abernathy
1993 – Turgut Ozal
1997 – Chaim Herzog
1998 – Linda McCartney
2003 – Maša i Daša Krivošljapova
2003 – Robert Atkins
2003 – John Paul Getty, ml.
2006 – Jean Bernard

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});