Francesco Bartolomeo Rastrelli – Talijan koji je gradio najljepše carske dvorce u Rusiji – 1771.

Rastrellijevi su dvorci, palače, crkve i samostani osobito impresivni zbog znatne upotrebe pozlate na fasadama i krovovima. U trenutku kad je umro, na ruskom carskom prijestolju bila je Katarina II. Velika, vjerojatno najpoznatija vladarica iz ruske povijesti.

Na današnji dan 1771. godine umro je Francesco Bartolomeo Rastrelli, talijanski arhitekt koji je svoj radni vijek proveo u Ruskom Carstvu. Projektirao je neke od najljepših ruskih carskih dvoraca, uključujući Zimski dvorac u Sankt-Peterburgu, Katarinin dvorac u Carskom selu i dvorac Peterhof. Rastrellijeva arhitektura pripada kasnom baroku, a obiluje ukrasima. Dvorci koje je gradio ističu se luksuzom i ekstravagancijom, kako po svojoj veličini, tako i po svojim dekoracijama.

Francesco Bartolomeo Rastrelli nije rođen u Rusiji (rodio se u Parizu), ali se u nju doselio već u mladosti. Naime, njegov otac – Carlo Bartolomeo Rastrelli – bio je talijanski kipar koji je došao raditi u Rusiju. Već je kao mladić Francesco Bartolomeo Rastrelli time spajao očevu umjetničku tradiciju s ruskim podnebljem. S vremenom je Francesco Bartolomeo Rastrelli postao dvorskim arhitektom, a na tom je položaju ostao tijekom vladavine važnih ruskih carica iz dinastije Romanov – Ane i Elizabete.

Osim projektiranjem dvoraca, bavio se Rastrelli i izradom nacrta za ruske pravoslavne samostane i crkve. Na tom se području njegova djela također odlikuju iznimno velikom količinom ukrasa. Rastrellijevi su dvorci, palače, crkve i samostani osobito impresivni zbog znatne upotrebe pozlate na fasadama i krovovima.

Rastrelli je preminuo u Sankt-Peterburgu na današnji dan u ranim 70-im godinama života. U tom je trenutku na ruskom carskom prijestolju bila Katarina II. Velika, vjerojatno najpoznatija vladarica iz ruske povijesti. Kao što je Rastrelli bio Talijan, tako ni ona nije bila Ruskinja, nego Njemica. Dapače, u ruskoj su povijesti, kulturi i znanosti ostavili trag i mnogi drugi stranci, osobito Baltički Nijemci.

Ostali događaji na današnji dan:
711 – Arapski prodor u Španjolsku
1483 – Kraljevina Kastilja osvojila otok Gran Canaria
1587 – Francis Drake potopio španjolske brodove kod Cadiza
1672 – Francuski kralj Luj XIV. napao Nizozemsku
1770 – James Cook došao u zaljev Botany u Australiji
1861 – Pokrenuto pitanje osnivanja HAZU
1882 – Prvi trolejbus (Siemensov Elektromote u Njemačkoj)
1916 – Predaja Britanske vojske Turcima kod Kuta u Mezopotamiji (Prvi svjetski rat)
1945 – Predala se njemačka vojska u Italiji (Drugi svjetski rat)
1945 – Oslobođen logor Dachau
1953 – Prvo eksperimentalno emitiranje 3D televizije (KECA-TV u Los Anglesu)
1967 – Boksaču Muhammadu Aliju oduzeta titula prvaka zbog odbijanja odlaska u vojsku
1968 – Premijera mjuzikla Kosa (Hair) na Broadwayu
1991 – Velika oluja u Bangledešu ubila oko 138,000 ljudi
1991 – Osnovana 3. gardijska brigada “Kune”
1997 – Konvencija o zabrani kemijskog oružja stupila na snagu
1999 – NATO srušio toranj na Avali
2005 – Sirija se povukla iz Libanona

Rođeni:
1665 – James Butler, vojvoda od Ormondea
1727 – Jean-Georges Noverre
1745 – Oliver Ellsworth
1754 – grof Ferenc Széchényi
1762 – maršal Jean-Baptiste Jourdan
1818 – ruski car Aleksandar II.
1854 – Henri Poincaré
1863 – bl. Marija Tereza Ledochowska
1863 – William Randolph Hearst
1868 – Alice Keppel
1876 – carica Zauditu od Etiopije
1899 – Duke Ellington
1901 – japanski car Hirohito
1906 – Vanja Radauš
1936 – isusovački svećenik Adolfo Nicolás
1936 – Zubin Mehta
1952 – David Icke
1954 – Jerry Seinfeld
1957 – Daniel Day-Lewis
1958 – Michelle Pfeiffer
1968 – Kolinda Grabar-Kitarović
1970 – Andre Agassi
1970 – Uma Thurman
1989 – Domagoj Vida

Umrli:
1380 – sv. Katarina Sijenska
1676 – admiral Michiel de Ruyter
1688 – Fridrik Vilim “Veliki knez izbornik”
1771 – Francesco Bartolomeo Rastrelli
1776 – Edward Wortley Montagu
1916 – The O’Rahilly
1945 – Matthias Kleinheisterkamp
1951 – Ludwig Wittgenstein
1956 – feldmaršal Wilhelm Ritter von Leeb
1980 – Alfred Hitchcock
2003 – Janko Bobetko
2006 – John Kenneth Galbraith
2007 – Ivica Račan
2008 – Albert Hofmann
2012 – Roland Moreno