Gandhijev prvi čin građanskog neposluha – 1893.

Službenici su ga pokušali potjerati iz prvog razreda, no Gandhi je odbio otići, naglašavajući da posjeduje kartu za taj razred i da ranije s time nije bilo problema.

Na današnji dan 1893. godine počinio je Mohandas Karamchand Gandhi (kasnije poznat kao Mahatma Gandhi) svoj prvi čin građanskog neposluha. U to su mu vrijeme bile 23 godine, a osobito je zanimljivo da se taj događaj nije zbio u njegovoj rodnoj Indiji, nego na jugu Afrike. Naime, Gandhi je u Južnu Afriku bio došao kao pravni predstavnik indijskih trgovaca, a ondje je proveo čak 21 godinu, od svojih ranih 20-ih pa sve do svojih ranih 40-ih godina života.

Incident na današnji dan dogodio se u južnoafričkom gradu Pietermaritzburgu (na području na kojem žive Zului). Kad je Gandhi putovao željeznicom netko od putnika pritužio se na činjenicu što on kao „obojeni“ boravi u prvom razredu (Gandhi je doista imao kartu za prvi razred). Službenici su ga tada pokušali potjerati iz prvog razreda, no Gandhi je odbio otići, naglašavajući da posjeduje kartu za taj razred i da ranije s time nije bilo problema. Prijetili su mu i pozivanjem policije.

Na kraju su Gandhija izveli iz vagona prvog razreda, zbog čega je ostao kod pruge i propustio vlak (odbio je otići u stražnji odjeljak). Proveo je taj dan na stanici u Pietermaritzburgu, a sljedećeg je dana nastavio put. Kolege su mu rekle da se takva izbacivanja „obojenih“ događaju i da to nije bio neobičan događaj. Gandhi je u narednom razdoblju postao aktivistom za prava „obojenih“ u Južnoj Africi, a kasnije i za ljudska prava u svojoj rodnoj Indiji.

Ostali događaji na današnji dan:
1420. – Mletačke trupe osvojile grad Udine
1494. – Ugovor u Tordesillasu između Španjolske i Portugala
1776. – Richard Henry Lee predstavio “Leejevu rezoluciju”
1866. – Fenianci odbačeni iz Kanade prema SAD-u
1892. – Afroamerikanac Homer Plessy uhićen jer je sjedio na bjelačkom sjedalu
1899. – Carrie Nation započela kampanju vandaliziranja trgovina alkoholom u SAD-u
1906. – Zaplovio prekooceanski brod Lusitania
1914. – Otvoren Panamski kanal
1936. – Umro Stjepan Seljan (Brazil)
1938. – Prvi let zrakoplova Douglas DC-4E
1940. – Norveški kralj, princ i vlada otišli iz Tromsøa u London (Drugi svjetski rat)
1942. – Završila bitka kod Midwaya (Drugi svjetski rat)
1942. – Japanci okupirali Aleutske otoke kod Aljaske (Drugi svjetski rat)
1942. – Mitropolit Germogen ustoličen za patrijarha Hrvatske pravoslavne crkve
1948. – Edvard Beneš dao ostavku na mjesto predsjednika Čehoslovačke
1965. – Legalizirana kontracepcija kod bračnih parova u SAD-u
1971. – Sloboda vulgarnog pisanja u SAD-u zaštićena Prvim amandmanom
1972. – Uhićen Andreas Baader iz bande Baader-Meihhof
1979. – Prvi izravni izbori za Europski parlament
1982. – Priscilla Presley otvorila Graceland javnosti
1991. – Erupcija vulkana Mount Pinatubo na Filipinima
1998. – Rasističko ubojstvo Afroamerikanca Jamesa Byrda u Teksasu
2006. – Ubijen vođa Al-Qaide u Iraku Abu Musab al-Zarkavi

Rođeni:
1757. – Georgiana Cavendish
1770. – Robert Jenkinson, lord Liverpool
1778. – Beau Brummell
1811. – James Young Simpson
1831. – Amelia Edwards
1837. – Alois Hitler
1840. – carica Charlotte
1848. – Paul Gauguin
1868. – Charles Rennie Mackintosh
1879. – Knud Rasmussen
1883. – Sylvanus Morley
1886. – Henri Coandă
1888. – Josip Badalić
1894. – Alexander P. de Seversky
1896. – Imre Nagy
1904. – Vladimir Gortan
1907. – grof Sigvard Bernadotte
1909. – Virginia Apgar
1917. – Dean Martin
1917. – Gwendolyn Brooks
1940. – Tom Jones
1942. – Muammar Gaddafi (pretpostavka)
1945. – Wolfgang Schüssel
1952. – Liam Neeson
1952. – Orhan Pamuk
1958. – Prince
1965. – Dragan Primorac
1972. – Karl Urban
1981. – Ana Kurnjikova

Umrli:
555. – papa Vigilije
1329. – kralj Robert Bruce
1394. – Ana Luksemburška
1618. – Thomas West, lord De La Warr
1810. – Luigi Schiavonetti
1821. – Tudor Vladimirescu
1826. – Joseph von Fraunhofer
1840. – kralj Fridrik Vilim III.
1854. – admiral Charles Baudin
1866. – poglavica Seattle
1899. – Josip Fon
1915. – Charles Reed Bishop
1933. – Dragutin Domjanić
1936. – Stjepan Seljan
1937. – Jean Harlow
1951. – Oswald Pohl
1954. – Alan Turing
1970. – E. M. Forster
1979. – Asa Earl Carter
1980. – Henry Miller
1988. – Martin Sommer
1995. – Hsuan Hua
1996. – Max Factor, Jr.
2001. – Víctor Paz Estenssoro
2002. – princeza Lilian od Belgije
2012. – Josip Klima