Jedini francuski kralj koji je bio izabran za kralja u Engleskoj – 1187.

Englezi su Luja VIII. izabrali za svog kralja kad mu je bilo 28 godina. On je doista s vojskom došao u Englesku i ušao u London, gdje je proglašen kraljem, navodno uz velike svečanosti. Uskoro je osvojio i Winchester te stekao kontrolu otprilike nad polovinom Engleske.

Na današnji dan 1187. godine rođen je francuski kralj Luj VIII., poznat pod nadimkom „Lav“ (fr. le Lion). Osobit je zanimljivo da je Luj VIII. svojedobno bio izabran i za kralja Engleske, tijekom pobune engleskih baruna protiv kralja Ivana Bez Zemlje (mlađeg brata i nasljednika Rikarda Lavljeg Srca). Naime, engleski su baruni 1215. godine podigli ustanak protiv Ivana Bez Zemlje, pri čemu je nastao svojevrsni građanski rat. Zanimljivo je da je upravo tijekom tog rata nastala vrlo poznata Magna Carta, dokument koji je Ivan Bez Zemlje bio prisiljen potpisati, a koji je barunima davao znatne povlastice nauštrb kraljevske vlasti.

Luj VIII. jedini je kralj iz francuske kraljevske dinastije koji je bio izabran i za engleskog kralja (s druge strane, mnogi su naraštaji engleskih kraljeva polagali pravo na francusko kraljevsko prijestolje). Po svojoj je godini rođenja (1187.) Luj VIII. bio blizak sv. Franji Asiškom, znamenitom svecu iz Italije. Englezi su Luja VIII. izabrali za svog kralja 1216. godine, kad mu je bilo 28 godina. On je doista s vojskom došao u Englesku i ušao u London, gdje je proglašen kraljem, navodno uz velike svečanosti. Uskoro je osvojio i Winchester te stekao kontrolu otprilike nad polovinom Engleske. Ipak, smrt dotadašnjeg nepopularnog engleskog kralja Ivana Bez Zemlje promijenila je stvari, u smislu da se dobar dio engleskih velikaša odbio od Luja VIII. i okrenuo prema Ivanovom mladom sinu Henriku III. iz dinastije Plantagenet. Englezi su uskoro pobijedili Francuze i prisilili Luja VIII. na odlazak iz Engleske. Time je završila ta neobična epizoda engleske povijesti. Zanimljivo je da je Luj VIII. bio otac znamenitog sv. Luja IX., jedinog kralja Francuske koji je proglašen svecem Katoličke Crkve.

Ostali događaji na današnji dan:
1836 – Sam Houston postao prvi predsjednik Teksasa
1839 – Početak Prvog opijumskog rata između Velike Britanije i Kine
1848 – Austrija navijestila rat pobunjenoj ugarskoj vladi
1850 – Stvorena moderna gradska uprava u Zagrebu
1873 – Revidirana Hrvatsko-ugarska nagodba
1905 – Kraj Rusko-japanskog rata
1877 – Ubijen indijanski poglavica Crazy Horse
1959 – Otvoreni novi prostori Zagrebačkog velesajma
1972 – Započeo teroristički napad za vrijeme Olimpijskih igara u Münchenu
1975 – Pripadnica “obitelji” Charlesa Mansona Lynette Fromme pokušala ubiti američkog predsjednika
1977 – Frakcija Crvene armije otela njemačkog poslovnog čovjeka Hannsa Martina Schleyera
1978 – Počeli mirovni pregovori u Camp Davidu između Menachema Begina i Anwara Sadata
1995 – Nuklearni pokus na francuskom atolu Mururoi u Tihom oceanu

Rođeni:
1187 – francuski kralj Luj VIII.
1319 – Petar IV. od Aragona
1568 – Tommaso Campanella
1638 – francuski kralj Luj XIV.
1735 – Johann Christian Bach
1771 – nadvojvoda Karlo od Austrije
1817 – Aleksej Konstantinovič Tolstoj
1847 – Marija Jambrišak
1847 – Jesse James
1876 – feldmaršal Wilhelm Ritter von Leeb
1881 – feldmaršal Henry Maitland Wilson, lord Wilson
1929 – Andrijan Nikolajev
1933 – nadbiskup kardinal Francisco Javier Errázuriz Ossa
1935 – nadbiskup kardinal Paul Josef Cordes
1935 – Werner Erhard
1939 – George Lazenby
1940 – Raquel Welch
1942 – Werner Herzog
1946 – Freddie Mercury
1948 – Benita Ferrero-Waldner
1951 – Michael Keaton

Umrli:
1548 – Catherine Parr
1786 – Jonas Hanway
1836 – Ferdinand Raimund
1837 – James Ruse
1849 – Antun Nemčić
1857 – francuski sociolog Auguste Comte
1898 – Sarah Edmonds
1902 – njemački znanstvenik Rudolf Virchow
1906 – austrijski fizičar Ludwig Boltzmann
1912 – Arthur MacArthur, Jr.
1934 – Sidney Myer
1953 – Richard Walther Darré
1970 – Jochen Rindt
1979 – kardinal Alberto di Jorio
1990 – Ivan Vančo Mihailov
1993 – Claude Renoir
1997 – Georg Solti
1997 – bl. Majka Terezija (bl. Terezija od Kalkute)
2001 – Vladimir Žerjavić
2007 – D. James Kennedy