Magna Carta – najvažniji engleski srednjovjekovni dokument – 1215.

Engleska ne posjeduje ustav u obliku jednog dokumenta kao većina država, nego su njeni ustavni zakoni sačinjeni od niza dokumenata, od kojih se prvim smatra upravo Magnu Cartu.

Na današnji dan 1215. godine sastavljen je osnovni tekst znamenite Velike povelje (Magna Carta) koju je engleski kralj Ivan Bez Zemlje izdao britanskim velikašima. Riječ je o jednom od najznačajnijih sačuvanih dokumenata u ljudskoj povijesti, osobito u tradiciji anglosaksonskog prava. Naime, Magnu Cartu smatra se začetkom osobnih sloboda pojedinaca nasuprot vlasti monarha. Takvo je tumačenje možda pretjerano, no Magna Carta ipak predstavlja važan dio engleskog ustavnog zakona (Engleska ne posjeduje ustav u obliku jednog dokumenta kao većina država, nego su njeni ustavni zakoni sačinjeni od niza dokumenata, od kojih se prvim smatra upravo Magnu Cartu).

Kralj Ivan Bez Zemlje na davanje povlastica velikašima bio je primoran njihovim oružanim ustankom. Inače, Ivan Bez Zemlje bio je brat kralja Rikarda Lavljeg Srca, a upravo je u njihovo doba smještena i popularna legenda o Robinu Hoodu. Prilično je važno naglasiti da Magna Carta nije priznavala prava svim kraljevim podanicima, nego samo velikašima (moćnom sloju koji se mogao kralju oružano suprotstaviti). Unatoč tome, Magna Carta tumačena je kasnije čak i kao uzor za Ustav SAD-a.

Vrlo je zanimljiva činjenica da je Magni Carta vremenski bila vrlo bliska i Zlatna bula hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1222. godine (vremenski razmak između tih dvaju dokumenata iznosio je samo oko sedam godina). Kralj Andrija II. također je bio primoran tom bulom dati povlastice svojim plemićima. Inače, Andrija II. bio je otac kralja Bele IV. i svete Elizabete Ugarske.

Ostali događaji na današnji dan:
923 – Bitka kod Soissonsa u Francuskoj
1300 – Osnovan grad Bilbao
1520 – Bula Exsurge Domine pape Leona X.
1752 – Benjamin Franklin dokazao da je munja elektricitet (pretpostavljeni datum)
1776 – Delaware se odvojio od Velike Britanije
1785 – Prve žrtve leta balonom (Francuzi Jean-François Pilâtre de Rozier i Pierre Romain)
1836 – Arkansas postao američka savezna država
1844 – Charles Goodyear patentirao vulkanizaciju
1846 – 49. paralela određena za granicu SAD-a i Kanade
1859 – Početak Svinjskog rata (Pig War)
1864 – Osnovano groblje Arlington u SAD-u
1877 – Prvi Afroamerikanac diplomirao na Westpointu (Henry Ossian Flipper)
1878 – Eadweard Muybridge fotografskom tehnikom dokazao da konj pri trku ima u nekim trenutcima sve četiri noge u zraku istodobno
1919 – Dovršen prvi transatlantski let bez stajanja
1937 – Lavina na Nanga Parbatu
1944 – Prva socijalistička vlada u Sjevernoj Americi
1970 – Započelo suđenje Charlesu Mansonu
1977 – Prvi demokratski izbori u Španjolskoj nakon Francisca Franca
1985 – U napadu oštećena Rembrandtova slika „Danaja“
1991 – Erupcija vulkana Mount Pinatubo
1994 – Vatikan i Izrael uspostavili pune diplomatske odnose
2008 – Bankrot tvrtke Lehman Brothers

Rođeni:
1330 – Edward, Crni princ
1519 – Henry FitzRoy
1542 – Richard Grenville
1594 – Nicolas Poussin
1623 – Cornelis de Witt
1640 – Bernard Lamy
1792 – Thomas Mitchell
1843 – Edvard Grieg
1848 – Gheevarghese Mar Gregorios od Parumale (istočno pravoslavni svetac)
1882 – conducator maršal Ion Antonescu
1906 – Léon Degrelle
1914 – Jurij Andropov
1916 – Herbert A. Simon
1919 – nadbiskup kardinal Paul Joseph Pham Ðình Tung
1924 – Ezer Weizman
1927 – Hugo Pratt
1936 – nadbiskup kardinal William Joseph Levada
1937 – Anna Hazare
1939 – Ward Connerly
1945 – nadbiskup kardinal Robert Sarah
1953 – Meri Cetinić
1953 – Xi Jinping
1954 – James Belushi
1954 – Paul Rusesabagina
1963 – Helen Hunt
1964 – Courteney Cox
1969 – Ice Cube
1969 – Oliver Kahn
1986 – Stjepan Hauser
1987 – Ani Mijačika

Umrli:
923 – franački kralj Robert I.
991 – carica Teofano
1246 – Fridrik II. od Austrije
1341 – Andronik III. Paleolog
1381 – Wat Tyler
1389 – knez Lazar Hrebeljanović
1389 – sultan Murat I.
1416 – Ivan, vojvoda od Berryja
1467 – vojvoda Filip III. Dobri
1560 – William Sommers
1573 – Antun Vrančić
1679 – biskup Pierre Lambert de La Motte
1777 – isusovački svećenik Nikola Plantić
1849 – James K. Polk
1881 – Franjo Krežma
1888 – njemački car Fridrik III.
1917 – Kristian Birkeland
1931 – bl. Albertina Berkenbrock
1941 – Evelyn Underhill
1991 – Happy Chandler
1991 – Arthur Lewis
1995 – John Vincent Atanasoff
1996 – Ella Fitzgerald
1996 – Fitzroy MacLean
2002 – Choi Hong Hi
2013 – Paul Soros