fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Najbogatiji francuski aristokrat iz razdoblja početka Francuske revolucije – 1725.

Autor: dnevno

S obzirom na broj posjeda i prihoda, vojvoda od Penthièvrea bio je jedan od najbogatijih ljudi u čitavoj Europi. Tijekom života nosio je čak sedam vojvodskih naslova te još niz kneževskih i grofovskih titula.

Na današnji dan 1725. godine rođen je Louis Jean Marie de Bourbon, vojvoda od Penthièvrea, svojedobno najbogatiji čovjek u Francuskoj nakon kralja. Rodio se u dvorcu Rambouillet (fr. Château de Rambouillet), smještenom otprilike na pola puta između Versaillesa i Chartresa (taj je dvorac kasnije služio kao ljetna rezidencija francuskih predsjednika republike). Stjecajem okolnosti vojvoda od Penthièvrea naslijedio je neobično velik broj titula i posjeda. Tijekom života nosio je čak sedam vojvodskih naslova (osim vojvode od Penthièvrea bio je još i vojvoda od Aumalea, Rambouilleta, Gisorsa, Châteauvillaina, Arc-en-Barroisa i Amboisea) te još niz grofovskih titula (grofa od Toulousea, Dreuxa, Eua i Guingampa). Osim toga, bio je i knez (princ) od Carignana te knez od Lamballea. S obzirom na broj posjeda i prihoda, vojvoda od Penthièvrea bio je jedan od najbogatijih ljudi u čitavoj Europi. U Parizu mu je glavna rezidencija bio Hôtel de Toulouse, smješten nedaleko od Palais Royala. Zanimljivo je da u toj nekadašnjoj vojvodinoj rezidenciji danas svoje glavno sjedište ima Francuska banka (Banque de France‎). Veliki dio svojih resursa usmjerio je vojvoda od Penthièvrea na pomaganje tj. na karitativnu djelatnost pa je postao omiljen. To je možda bio razlog zbog kojega nije proganjan nakon što je počela Francuska revolucija. Vojvoda je preminuo u svom dvorcu Bizy (Château de Bizy) u Normandiji, u 68. godini života, gotovo četiri godine nakon početka Francuske revolucije.

Ostali događaji na današnji dan:
1532 – Francisco Pizzaro zarobio vladara Inka Atahualpu
1822 – Uspostavljen američki put po Divljem zapadu “Santa Fe Trail”
1896 – Prvi međugradski prijenos električne struje
1905 – Osnovana Družba “Braća hrvatskoga zmaja”
1907 – Nastala američka savezna država Oklahoma
1913 – Marcel Proust objavio prvu knjigu iz serijala “U potrazi za izgubljenim vremenom”
1920 – Bijelogardijci napustili Sevastopolj
1940 – Nijemci blokirali varšavski židovski geto
1940 – Britansko bombardiranje Hamburga
1944 – Savezničko bombardiranje Dürena
1945 – SAD zaposlile 88 njemačkih znanstvenika na izradi raketa
1988 – Benazir Bhutto izabrana za premijerku Pakistana (prva muslimanska premijerka)
1989 – Ubijeno šest isusovačkih svećenika u Salvadoru
1992 – Otkriveno blago u mjestu Hoxne u Engleskoj
2000 – Bill Clinton u posjetu Vijetnamu

Rođeni:
42 pr. Kr. – Tiberije (rimski car)
1436 – Leonardo Loredan (mletački dužd)
1538 – sv. Turibije Mongrovejski (Toribio Alfonso de Mogrovejo y Robledo), nadbiskup
1643 – Jean Chardin (francuski putopisac)
1717 – Jean le Rond d’Alembert (francuski matematičar)
1725 – Louis Jean Marie de Bourbon, vojvoda od Penthièvrea
1729 – sv. Egidije Marija od Svetog Josipa (Francesco Antonio Postillo), franjevački svećenik
1841 – Ferenc Kossuth
1861 – službenica Božja časna majka Georgina (Georgina Josefa del Carmen Febres Cordero-Troconis)
1885 – sluga Božji Josip (Josef) Kentenich
1896 – Oswald Mosley (britanski fašist)
1908 – časna sestra Emmanuelle (katolička redovnica i humanitarna djelatnica)
1922 – José Saramago (portugalski književnik i nobelovac)
1926 – Miko Tripalo (hrvatski političar)
1958 – Marg Helgenberger (američka glumica)
1964 – Diana Krall (kanadska glazbenica)
1968 – Vlado Šola (hrvatski rukometaš)
1977 – Oksana Baiul (ukrajinska klizačica)

Umrli:
498 – papa Anastazije II.
759 – sv. Otmar iz Sankt Gallena
1005 – sv. Alfrik (Ælfric) iz Abingdona, nadbiskup Canterburyja
1093 – sv. Margareta Škotska
1140 – bl. Simeon (Simeone)
1240 – sv. Edmund Canterburyjski
1253 – sv. Agneza Asiška (Caterina Offreduccio)
1302 – sv. Gertruda (datum svetkovine)
1673 – Katarina Zrinska
1797 – kralj Fridrik Vilim II. od Pruske
1806 – Moses Cleaveland
1831 – Karl von Clausewitz
1907 – vojvoda Robert I. od Parme
1910 – Ivan Kozarac
1950 – dr. Bob Smith
1960 – Clark Gable
1961 – Milan Šenoa
1989 – Juan Ramón Moreno, isusovački svećenik
1989 – Ignacio Ellacuría, isusovački svećenik
2005 – Donald Watson
2006 – Milton Friedman

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});