Slavni “Finest Hour” govor Winstona Churchilla – 1940.

Istog dana kad je Churchill održao taj govor obratio se general Charles de Gaulle Francuzima putem radija nastojeći ih potaknuti na nastavak borbe.

Na današnji dan 1940. godine održao je britanski premijer Winston Churchill svoj slavni govor u parlamentu, danas ponajviše poznat po frazi “This was their finest hour” (Bio je to njihov najsvjetliji trenutak). Potrebno je pogledati kontekst u kojem je taj govor nastao. Naime, njemačka vojska nekoliko je dana ranije ušla u Pariz, a nova francuska vlada na čelu s maršalom Petaineom spremala se potpisati kapitulaciju. Istog dana kad je Churchill održao spomenuti govor obratio se general Charles de Gaulle Francuzima putem radija nastojeći ih potaknuti na nastavak borbe.

Winston Churchill u svom je govoru “This was their finest hour” upotrijebio mnoge snažne govorničke figure. Govor je trajao čak 36 minuta, a bio je napisan na 23 stranice, što znači da je bio znatno duži od Churchillovih ostalih poznatih govora (npr. “Blood, toil, tears, and sweat” i “We shall fight on the beaches”).

Završni dio Churchillovog govora održanog na današnji dan glasio je: “Let us therefore brace ourselves to our duties, and so bear ourselves that if the British Empire and its Commonwealth last for a thousand years, men will still say, ‘This was their finest hour’.” (Prihvatimo se, dakle, svojih dužnosti i tako se držimo da će, ako Britansko Carstvo i njegov Commonwealth potraje tisuću godina, ljudi još uvijek govoriti ‘Bio je to njihov najsvjetliji trenutak’.“

Ostali događaji na današnji dan:
618 – Početak dinastije Tang u Kini
1053 – Bitka kod Civitatea između Normana i papinskih snaga
1178 – Zabilježen snažan udar meteorita u Mjesec
1264 – Prvi sigurno poznati sastanak Irskog parlamenta
1429 – Sv. Ivana Orleanska preokrenula ishod rata pobjedom u Bitki kod Pataya
1464 – Umro Rogier van der Weyden
1757 – Bitka kod Kolina (Sedmogodišnji rat)
1812 – Američki kongres objavio rat Engleskoj
1873 – Susan B. Anthony kažnjena jer je pokušala glasovati na izborima u SAD-u
1900 – Carica udovica Longyu naredila ubojstvo svih stranaca u Kini
1928 – Nestao polarni istraživač Roald Amundsen
1940 – Charles de Gaulle pokrenuo francuski Pokret otpora
1953 – Svrgnut posljednji egipatski kralj Fuad II.
1954 – Pierre Mendès-France postao francuski premijer
2006 – Lansiran prvi satelit Kazahstana
2009 – Lansiran Lunar Reconnaissance Orbiter

Rođeni:
1466 – Ottaviano Petrucci
1597 – bl. Ivana od Križa (Juana de la Cruz)
1666 – sv. Ivana (Jeanne) Delanoue
1667 – Ivan Trubeckoj
1757 – Ignaz Pleyel
1769 – Robert Stewart, lord Castlereagh
1812 – Ivan Gončarov
1839 – William H. Seward, Jr.
1845 – Charles Louis Alphonse Laveran
1868 – Miklós Horthy
1884 – Édouard Daladier
1901 – velika kneginja Anastazija
1913 – Robert Mondavi
1918 – Franco Modigliani
1922 – Nela Eržišnik
1929 – Jürgen Habermas
1931 – Fernando Henrique Cardoso
1934 – Pavle Dešpalj
1936 – Barack Obama, Sr.
1942 – Paul McCartney
1942 – Thabo Mbeki
1946 – Fabio Capello
1949 – Jarosław i Lech Kaczyński
1952 – Isabella Rossellini
1964 – Uday Hussein
1973 – Julie Depardieu

Umrli:
741 – car Lav III. Izaurijski
1291 – Alfonso III. od Aragona
1464 – Rogier van der Weyden
1650 – isusovački svećenik Christoph Scheiner
1673 – časna službenica Božja Ivana (Jeanne) Mance
1772 – Gerard van Swieten
1794 – François Buzot
1794 – James Murray
1835 – William Cobbett
1858 – Rani Lakshmibai
1874 – Fran Kurelac
1892 – Thomas Cook
1902 – Samuel Butler
1911 – Franjo Ksaver Kuhač
1915 – Eufemio Zapata
1916 – Max Immelmann
1928 – Roald Amundsen
1936 – Maksim Gorki
1937 – Gaston Doumergue
1945 – general Simon Bolivar Buckner, Jr.
1947 – Shigematsu Sakaibara
1959 – Ethel Barrymore
1974 – maršal Georgij Žukov
1986 – Frances Scott Fitzgerald
2010 – José Saramago
2011 – Jelena Bonner