Sofija od Hannovera umrla manje od dva mjeseca prije nego je trebala postati kraljicom Velike Britanije – 1714.

Da je poživjela još samo dva mjeseca naslijedila bi Sofija od Hannovera svoju dalju rođakinju Anu Stuart na prijestolju Velike Britanije.

Na današnji dan 1714. godine umrla je Sofija od Hannovera, njemačka izborna kneginja koja je zamalo postala britanskom kraljicom. Naime, da je poživjela još samo dva mjeseca naslijedila bi svoju dalju rođakinju Anu Stuart na prijestolju Velike Britanije (kraljica Ana umrla je u kolovozu iste godine). Novim britanskim kraljem postao je umjesto Sofije tada njen sin George I.

Sofija od Hannovera bila je rođena još 1630. godine u Haagu, kao pripadnica dinastije Wittelsbach, i to njene kalvinističke grane koja je vladala u Falačkoj. Udajom je Sofija 1658. godine postala vojvotkinjom od Braunschweig-Lüneburga, no isprva nije imala osobito visok status. Naime, njen suprug Ernest August od Braunschweig-Lüneburga bio je mlađi sin u svojoj obitelji i nije imao velik posjed (imao je čak tri starija brata koja su imala prednost u nasljeđivanju). Zbog toga su 1650-ih Sofija i njen suprug bili prilično skromnog statusa. Ipak, do kraja 17. stoljeća postali su jednim od najmoćnijih parova u Europi, jer je Ernest August nadživio sva svoja tri spomenuta brata, naslijedio je goleme posjede oko Hannovera, a dogovoreno je i njegovo uzdizanje na čast kneza izbornika Svetog Rimskog Carstva (najviši status u njemačkim zemljama nakon cara i kralja). Sofija je, pak, po svojoj majci postala designiranom nasljednicom krune Velike Britanije, jer joj je djed po majci bio nekadašnji britanski kralj Jakov (James) I. iz dinastije Stuart. Svu to bogatu ostavštinu naslijedio je zatim najstariji sin Sofije i Ernesta Augusta – spomenuti britanski kralj George I.

Ostali događaji na današnji dan:
68 – Galba proglašen rimskim carem
793 – Početak vikinških napada na Englesku (samostan Lindisfarne)
1042 – Sv. Eduard (Edward) Ispovjednik postao engleski kralj
1794 – Robespierre uveo kult vrhovnog bića u Francusku
1871 – Ukidanje Vojne krajine u Hrvatskoj
1887 – Patentiran prvi kalkulator s bušenim karticama
1941 – Saveznička invazija Sirije i Libanona (Drugi svjetski rat)
1949 – Objavljen roman „1984“ pisca Georgea Orwella
1956 – U Argentini osnovan Hrvatski oslobodilački pokret
1959 – Poslana prva pošta putem američkog krstarećeg projektila
1967 – Incident oko izraelskog napada na američki ratni brod USS Liberty
1968 – Pogreb Roberta F. Kennedyja
1990 – Havelov Građanski forum pobijedio na izborima u Čehoslovačkoj
1992 – Prvi Svjetski dan oceana
1993 – Pokolj kod Travnika
1997 – Vlak mira za Vukovar

Rođeni:
1625 – Giovanni Domenico Cassini
1671 – Tomaso Albinoni
1724 – John Smeaton
1757 – kardinal Ercole Consalvi
1810 – Robert Schumann
1829 – John Everett Millais
1859 – Smith Wigglesworth
1867 – Frank Lloyd Wright
1886 – Vera Nikolić Podrinska
1903 – Marguerite Yourcenar
1921 – Suharto
1927 – Jerry Stiller
1938 – kardinal Angelo Amato
1940 – Nancy Sinatra
1953 – Ivo Sanader
1955 – Tim Berners-Lee
1961 – Alka Vuica
1973 – Lucija Šerbedžija
1973 – Lexa Doig
1984 – Andrea Casiraghi
1987 – Matea Ferk

Umrli:
545 – sv. Medard iz Noyona (svetkovina)
1042 – Hartaknut
1154 – sv. Vilim od Yorka
1376 – Edward „Crni Princ“
1505 – car Hongzhi
1621 – sv. Ana od Xainctongea
1628 – Rudolph Goclenius
1649 – isusovački general sluga Božji Vincenzo Carafa
1714 – Sophia od Hannovera
1727 – August Hermann Francke
1768 – Johann Joachim Winckelmann
1771 – George Montagu-Dunk, lord Halifax
1795 – Luj XVII. od Francuske
1809 – Thomas Paine
1845 – Andrew Jackson
1874 – Cochise
1876 – George Sand
1885 – biskup Ignace Bourget
1889 – katolički svećenik Gerard Manley Hopkins
1899 – bl. Marija od Božanskog Srca Droste zu Vischering (Maria Gräfin Droste zu Vischering)
1914 – Tadija Smičiklas
1924 – Andrew Irvine i George Leigh Mallory
1945 – Karl Hanke
1951 – Oswald Pohl
1970 – Abraham Maslow
1998 – Maria Reiche
2008 – Šaban Bajramović
2009 – Omar Bongo Ondimba