fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
gnu

Umro francuski kralj Filip II. August kao jedan od najmoćnijih vladara u Europi – 1223.

Autor: dnevno

Filip II. August uspio je kao kralj otprilike upeterostručiti kraljevsku domenu, osobito stjecanjem golemog vojvodstva Normandije i nekolicine velikih grofovija (Anjou, Touraine, Artois).

Na današnji dan 1223. godine umro je francuski kralj Filip II. August, ključni vladar za francusko srednjovjekovlje. Naime, upravo je on slomio prevlast engleskih kraljeva iz dinastije Plantagenet koji su do tada vladali praktički nad polovicom francuskog teritorija. Filip II. August uvišestručio je površinu francuske kraljevske domene tj. posjeda nad kojim je kralj izravno vladao (za razliku od posjeda koji su bili pod vlašću njegovih feudalnih vazala).

Filip II. August rođen je u Gonesseu pokraj Pariza 1165. godine. Bio je suvremenik sv. Dominika, sv. Franje i sv. Alberta Velikog, trojice izvanredno važnih i zanimljivih svetaca Katoličke Crkve. Životni vijek Filipa II. Augusta poklapao se sa životnim vjekovima mnogih drugih široko poznatih srednjovjekovnih vladara i uglednika. Primjerice, moćni papa Inocent III. bio mu je gotovo vršnjak, kao i mongolski vladar Džingis-kan. Engleski kralj Rikard Lavljeg Srca bio je oko osam godina stariji od Filipa II. Augusta, no zajedno su sudjelovali u Trećem križarskom ratu. Muslimanski osvajač Saladin bio im je obojici veliki protivnik, a ratovali su protiv njega u Svetoj Zemlji.

U vrijeme Filipovih prethodnika bila je francuska kraljevska domena gotovo sramotno malena (svojedobno je obuhvaćala praktički samo područje oko Pariza i Orléansa). Filip II. August uspio je kao kralj otprilike upeterostručiti kraljevsku domenu, osobito stjecanjem golemog vojvodstva Normandije i nekolicine velikih grofovija (Anjou, Touraine, Artois). Sve u svemu, uoči svoje smrti na današnji dan 1223. godine bio je Filip II. August jedan od najmoćnijih vladara u Europi. Preminuo je u mjestu Mantes-la-Jolie pokraj Pariza, a sahranjen je u znamenitoj Bazilici Saint-Denis.

Ostali događaji na današnji dan:
1223 – Luj VIII. postao francuski kralj
1683 – Početak osmanske opsade Beča
1789 – Istraživač Alexander Mackenzie došao do obale Arktičkog oceana (Bastilja)
1791 – Prosvjedi protiv kontroverznog engleskog kemičara Josepha Priestleya
1798 – “The Sedition Act” u SAD-u (zabrana govorenja protiv države)
1865 – Prvi uspon na alpski vrh Matterhorn
1867 – Alfred Nobel demonstrirao dinamit
1881 – Ubijen američki odmetnik Billy the Kid
1889 – Osnovana Druga internacionala
1921 – Osuđeni anarhisti Sacco i Vanzetti u SAD-u
1933 – U Njemačkoj zabranjene sve stranke osim nacističke
1948 – Rođen kralj Goodwill Zwelithini kaBhekuzulu
1948 – Ubijen talijanski komunist Palmiro Togliatti
1969 – Izbio Rat zbog nogometa između Gvatemale i Salvadora
1977 – Rođena princeza Victoria od Švedske

Rođeni:
1454 – Poliziano
1602 – kardinal Jules Mazarin
1610 – Ferdinando II. de’ Medici
1675 – Claude Alexandre de Bonneval
1816 – Arthur de Gobineau
1862 – Gustav Klimt
1866 – princeza Milica od Crne Gore
1868 – Gertrude Bell
1874 – kediv Abas II.
1885 – kralj Sisavang Vong
1889 – Ante Pavelić
1898 – Happy Chandler
1903 – Irving Stone
1910 – William Hanna
1913 – Gerald Ford
1918 – Ingmar Bergman
1922 – Robin Olds
1927 – Mike Esposito
1933 – vojvoda Franz od Bavarske
1942 – Javier Solana
1945 – Antun Vujić
1947 – general Claudia Kennedy
1948 – kralj Goodwill Zwelithini kaBhekuzulu
1967 – Patrick J. Kennedy
1977 – Victoria od Švedske

Umrli:
664 – sv. Adeodat od Canterburyja
677 – sv. Vinko Madelgar
1217 – bl. Hroznata
1223 – kralj Filip II. August
1277 – bl. Humbert Romanski (Humbert de Romans)
1435 – bl. Angelina od Marsciana
1566 – bl. Rafael od Barlette (Raffaele di Barletta)
1604 – bl. Gašpar (Gaspar) de Bono Manzón
1610 – sv. Franjo Solano
1614 – sv. Kamilo de Lellis
1704 – Sofija Aleksejevna od Rusije
1789 – Jacques de Flesselles
1789 – Bernard-René de Launay
1790 – barun Ernst Gideon von Laudon
1809 – Nikodem Svetogorac (pravoslavni svetac)
1816 – Francisco de Miranda
1817 – Germaine de Staël
1827 – Augustin-Jean Fresnel
1834 – Edmond-Charles Genêt
1850 – August Neander
1887 – Alfred Krupp
1904 – Paul Kruger
1910 – Marius Petipa
1918 – Quentin Roosevelt
1920 – Max Weber
1939 – Alphonse Mucha
1965 – Adlai Stevenson II
1966 – Julie Manet
1974 – Carl Spaatz
1976 – Joachim Peiper
1986 – Raymond Loewy
1998 – Richard McDonald

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});