Umro Josip Eugen Tomić – književni nasljednik Augusta Šenoe – 1906.

Tomić je Šenou nadživio za otprilike 25 godina, a naslijedio ga je i na mjestu dramaturga Hrvatskoga zemaljskoga kazališta (kasniji HNK).

Na današnji dan 1906. godine umro je Josip Eugen Tomić, svojevrsni književni nasljednik slavnog Augusta Šenoe. Naime, Tomić je poput njega pisao povijesne romane, a dovršio je i Šenoin roman Kletvu, koji autor nije uspio dovršiti zbog prerane smrti od upale pluća (Šenoa je umro u dobi od samo 43 godine). Dapače, Tomić je Šenou naslijedio i na mjestu dramaturga Hrvatskoga zemaljskoga kazališta (kasniji HNK).

Josip Eugen Tomić rodio se u Požegi 1843. godine, što znači da je od Šenoe bio mlađi oko pet godina. Od stranih autora, Tomić je bio gotovo vršnjak njemačkog spisatelja Karla Maya. Zanimljivo je da je Tomić, kao diplomirani pravnik, vršio prilično visoke službe u Hrvatskoj pa je bio vladin tajnik, vladin savjetnik i banski savjetnik.

Među najpoznatijim su Tomićevim djelima njegovi povijesni romani: Zmaj od Bosne (1879.), Kapitanova kći (1884.), Emin-agina ljuba (1888.), Udovica (1891.) i Za kralja – za dom (dva dijela: Pretorijanac, iz 1894. i Žrtve zablude, iz 1895. godine). U književnom je pogledu ponajbolje Tomićevo djelo realistički roman Melita iz 1899. godine. Tomić se uvelike bavio i prevoditeljskim radom (Schiller, Manzoni, Sienkiewicz itd). Preminuo je na današnji dan u Zagrebu, u dobi od 62 godine. Augusta Šenou nadživio je za gotovo 25 godina.

Ostali događaji na današnji dan:
1249 – Krunidba kralja Aleksandra III. od Škotske
1260 – Najveći poraz Livonskog reda (Bitka kod Durbea)
1558 – Bitka kod Gravelinesa između Španjolske i Francuske
1579 – Osnutak grada Karlovca
1787 – Ustanovljena pravila za Sjeverozapadni teritorij SAD-a
1794 – Bitka kod Vosgesa (Francuski revolucionarni ratovi)
1830 – Osnovana značajna škotska obrazovna institucija u Indiji (General Assembly’s Institution)
1854 – Zaustavljena invazija grofa Gastona de Raousset-Boulbona u Meksiku
1864 – Umro general Henryk Dembiński
1870 – Bismarckov znameniti Ems telegram (povod za Francusko-pruski rar)
1878 – Završetak Berlinskog kongresa
1919 – Završen prvi prijelaz Atlantskog oceana zračnim brodom u oba smjera
1941 – Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori
1977 – Početak Somalijsko-etiopskog rata
1985 – Live Aid koncert u Londonu i Philadelphiji
1990 – Poginula 43 alpinista na granici Kirgistana i Tadžikistana zbog potresa

Rođeni:
1590 – papa Klement X.
1608 – car Ferdinand III.
1798 – carica Aleksandra Fjodorovna
1821 – Nathan Bedford Forrest
1841 – Otto Wagner
1864 – John Jacob Astor IV.
1889 – Louise Mountbatten
1898 – Julius Schreck
1900 – sv. Terezija od Isusa od Los Andesa (Juana Fernández Solar)
1901 – Mate Ujević
1913 – Mærsk Mc-Kinney Møller
1927 – Simone Veil
1940 – Patrick Stewart
1942 – Harrison Ford
1944 – Ernő Rubik
1974 – Jarno Trulli
1988 – He Pingping

Umrli:
574 – papa sv. Ivan III.
678 – Aiša
939 – papa Leon VII.
1024 – car sv. Henrik II.
1205 – nadbiskup Hubert Walter
1298 – bl. Jakov da Voragine (Jacopo da Varazze)
1399 – Peter Parler
1617 – vojvoda Adam Vjenceslav od Teschena
1621 – nadvojvoda Albert VII.
1626 – Robert Sidney, lord Leicester
1628 – Robert Shirley
1656 – časna službenica Božja Marija Apolonija (Maria Apollonia) od Savoje
1705 – Titus Oates
1755 – Edward Braddock
1760 – Conrad Weiser
1762 – James Bradley
1789 – Victor de Riqueti, markiz de Mirabeau
1793 – Jean-Paul Marat
1807 – kardinal vojvoda od Yorka
1864 – Henryk Dembiński
1879 – sv. Klelija (Clelia, Klelia Rachela) Barbieri
1893 – bl. Ferdinand Marija (Ferdinando Maria) Baccilieri
1896 – Friedrich August Kekulé von Stradonitz
1906 – Josip Eugen Tomić
1945 – Alla Nazimova
1951 – Arnold Schönberg
1954 – Frida Kahlo
1955 – Ruth Ellis
1970 – general Leslie Groves
1971 – Franz Josef von Thurn-Taxis
1979 – Juraj Neidhardt
1980 – Seretse Khama
1995 – Godtfred Kirk Christiansen
2011 – Đuro Brodarac
2013 – Vernon B. Romney