Winston Churchill postao prvi put britanski premijer nakon 10 „godina divljine“ – 1940.

Churchil je postao premijer prvi put tek kad mu je bilo 65 godina, a zanimljivo je da je prethodno tijekom gotovo cijelih 1930-ih godina bio izvan visoke politike. To je njegovo desetogodišnje razdoblje pauze nazivano i „godinama divljine“ (engl. Wilderness Years).

Na današnji dan 1940. godine Winston Churchill postao je prvi put britanski premijer. Radilo se o prilično neobičnoj situaciji jer je Churchill prethodnih desetak godina bio izvan visoke politike. Naime, unatoč tome što je do 1929. vršio mnoge ministarske službe, uključujući onu ministra financija, ministra unutarnjih poslova i ministra obrane, tijekom gotovo čitavih 1930-ih godina nije bio član kabineta. Često je to njegovo desetogodišnje razdoblje nazivano i „godinama divljine“ (engl. Wilderness Years).

U visoku se politiku vratio Churchill tek krajem 1930-ih godina time što je u rujnu 1939. imenovan prvim lordom admiraliteta (engl. First Lord of the Admiralty). Razlog za njegovo imenovanje i reaktivaciju bilo je izbijanje Drugog svjetskog rata. Istu funkciju prvog lorda admiraliteta vršio je Churchill još i davne 1911. godine tj. čak 28 godina ranije, a bio je na toj poziciji i na početku Prvog svjetskog rata.

U trenutku kad je prvi put postao premijer imao je Churchill već 65 godina života. U toj dobi, u kojoj neki odlaze u mirovinu, on je tek došao u pravom smislu na vlast. Poživio je čak do svoje 91. godine života, nakon što je ostavio golem trag na svjetskoj povijesti.

Ostali događaji na današnji dan:
70 – Rimska opsada Jeruzalema
1291 – Na Trsat čudesno došla Sveta kućica iz Nazareta
1508 – Michelangelo započeo rad na Sikstinskoj kapeli
1655 – Engleske trupe admirala Williama Penna i generala Roberta Venablesa osvojile Jamajku od Španjolske
1768 – Uhićen britanski političar i novinar John Wilkes zbog kritiziranja kralja Georgea III.
1774 – Umro kralj Luj XV.
1774 – Marija Antoaneta postala francuska kraljica
1796 – Spriječena proleterska diktatura Françoisa-Noëla Babeufa u Francuskoj
1796 – Bitka kod Lodija (Francuski revolucionarni ratovi)
1824 – Otvorena Nacionalna galerija (The National Gallery) u Londonu
1849 – Dva glumca posvađala se oko toga tko bolje glumi, rezultat 25 mrtvih
1857 – Ustanak Sepoja u Indiji
1869 – Završena prva Transkontinentalna željeznica u SAD-u
1872 – Prva žena nominirana za predsjednicu SAD-a (Victoria Woodhull)
1877 – Rumunjska deklaracija nezavisnosti
1893 – Vrhovni sud SAD-a presudio da je rajčica povrće, a ne voće
1904 – Osnovana automobilska kompanija Horch (od osnivača kasnijeg Audija)
1908 – Proslavljen prvi Majčin dan u SAD-u
1940 – Prve njemačke bombe pale na Veliku Britaniju
1940 – Njemačka invazija na Benelux
1954 – Bill Haley izdao “Rock Around the Clock”, prvi veliki rock and roll hit
1962 – Kompanija Marvel objavila prvi strip s likom Hulka
1979 – Samouprava Mikronezijske Federacije
1981 – François Mitterrand postao prvi socijalistički predsjednik Francuske
1994 – Nelson Mandela uveden u službu južnoafričkog predsjednika
2002 – Agent FBI Robert Hanssen osuđen zbog prodaje američkih tajni Rusiji za novac i dijamante

Rođeni:
213 – rimski car Klaudije II.
1727 – Anne Robert Turgot
1760 – Claude Joseph Rouget de Lisle
1770 – maršal Louis-Nicolas Davout
1775 – husarski general Antoine Charles Louis Lasalle
1788 – Augustin-Jean Fresnel
1788 – velika kneginja Katarina Pavlovna
1838 – John Wilkes Booth
1876 – Ivan Cankar
1878 – Gustav Stresemann
1879 – Simon Petliura
1886 – Karl Barth
1890 – general Alfred Jodl
1899 – Fred Astaire
1906 – Đuro Špoljarić
1915 – Denis Thatcher
1923 – Heydar Aliyev
1926 – Hugo Banzer
1939 – Ivica Vidović
1949 – Miuccia Prada
1955 – Mark David Chapman
1957 – Sid Vicious
1958 – Ruža Tomašić
1958 – Rick Santorum
1960 – Bono
1960 – Merlene Ottey
1965 – Linda Evangelista
1971 – Monisha Kaltenborn
1975 – Branka Bebić
1977 – Nick Heidfeld

Umrli:
1482 – Paolo dal Pozzo Toscanelli
1566 – Leonhart Fuchs
1569 – sv. Ivan Avilski
1726 – Charles Beauclerk, vojvoda od St. Albansa
1774 – kralj Luj XV.
1775 – Marie Magdalene Charlotte Ackermann
1787 – William Watson
1798 – George Vancouver
1807 – general grof Rochambeau
1818 – Paul Revere
1829 – Thomas Young
1849 – Hokusai
1850 – Joseph Louis Gay-Lussac
1863 – general “Stonewall” Jackson
1889 – Mihail Saltikov-Ščedrin
1897 – Andrés Bonifacio
1923 – Ulderiko Donadini
1928 – blaženi Ivan Merz
1945 – Richard Glücks
1945 – Konrad Henlein
1962 – Shunroku Hata
1965 – Hubertus van Mook
1976 – Elias Aslaksen
1977 – Joan Crawford
1979 – Antun Augustinčić
1989 – Dimitar Ilievski-Murato
2003 – Milan Vukčević
2006 – Soraya
2012 – Carroll Shelby