Nećete vjerovati kakav je govor Bakir Izetbegović imao u Nur Sultanu

NUR SULTAN - Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, na poziv predsjedavajućeg Donjeg doma Parlamenta Republike Kazahstan Nurlana Nigmatulina, sudjelovao je na Četvrtom sastanku predsjednika parlamenata euroazijskih zemalja na temu „Veća Euroazija: dijalog, povjerenje, partnerstvo“, koji je održan u u Nur-Sultanu, glavnom gradu Republike Kazahstan.

U svom obraćanju predsjedavajući Izetbegović sudionike konferencije upoznao je s napretkom koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u oblasti ekonomskog razvoja i na putu integracija u Europsku uniju, kao i s mogućnostima suradnje koje Bosna i Hercegovina nudi.

Četvrtim sastankom predsjednika parlamenata euroazijskih zemalja predsjedavala je zemlja domaćin Kazahstan, a potpredsjedavanje su preuzele Rusija i Republika Koreja.

Ovaj događaj, na kojem su sudjelovali predstavnici iz više od 50 zemalja svijeta i 16 međunarodnih i međuparlamentarnih organizacija, pružio je priliku za nastavak dijaloga vodećih parlamentaraca iz država Europe i Azije, koji su u protekle tri godine održani u Moskvi, Seulu i Antaliji.

Istovremeno, sastanak predsjednika parlamenanta euroazijskih zemalja u Nur – Sultanu predstavljao je efikasnu platformu za nastavak razgovora o ključnim pitanjima suradnje, održivog razvoja i prosperiteta država Europe i Azije.

U tom svjetlu, usvojena je i Deklaracija Četvrtog sastanka predsjednika parlamenata euroazijskih zemalja.

Govor predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića ića na Četvrtom sastanku predsjednika parlamenata euroazijskih zemalja “Velika euroazija: Dijalog. Povjerenje. Partnerstvo”.

Nur Sultan, 24. rujna 2019.:

“Poštovani predsjedniče Medžlisa Parlamenta Kazahstana, gospodine Nigmatulin,
Poštovane kolege predsjednici i članovi parlamenata,
Cijenjene dame i gospodo,

Čast i zadovoljstvo mi je obratiti se danas na Četvrtom sastanku predsjednika parlamenata euroazijskih zemalja. Koristim prilku da se zahvalim na pozivu i da domaćinima čestitam na odličnoj organizaciji ovog važnog skupa.

Prije dvije godine sam kao član Predsjedništva BiH imao priliku posjetiti Kazahstan i zaista sam oduševljen njegovom ljepotom i gostoprimstvom njegovih ljudi. Naši prijateljski odnosi su se počeli razvijati već od davne 1992. godine kada je Kazahstan među prvim zemljama svijeta priznao Bosnu i Hercegovinu.

Susretipoput ovog imaju poseban značaj, jer su onidobra platforma i mogućnost da se razmijene informacije i stvori neophodno povjerenje koje treba rezultirati partnerstvom, a sve to na koncu u korist i za dobrobit građana koji žive u našim zemljama. Ovo nije tek puka teza, jer moja zemlja Bosna i Hercegovina koju ovdje kao predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine predstavljamima bogato višestoljetno iskustvodijaloga i stvaranja povjerenja među različtim etničkim i religijskim skupinama.

Bosna i Hercegovina je demokratska zemlja koju zbog njene kulturološke i religijske isprepletenosti, te geografskog položaja i historijskog naslijeđa opravdano smatraju mostom između Istoka i Zapada, a njen glavni grad Sarajevo, u kojem u neposrednoj udaljenosti od par stotina metara možete vidjeti i moliti se i u pravoslavnoj i u katoličkoj crkvi, u sinanogi i u džamiji, nazivaju „Jerusalemom Evrope“. To je zemlja sa izuzetno obrazovanim ljudima i radnom snagom, značajnim prirodnim resusrsima i mogućnostima za ulaganje u eneregtsku, metalnu, prehrambenu i namjensku industriju. Sa svojim geografskim položajem u blizini tržišta EU, a kao potencijalni kandidat za članstvo u EU, BiH pruža odlične mogućnosti za razvoj ekonomske saradnje.

Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu, posebno u posljednje četiri godine, ostvarila napredak u mnogim oblastima. Reformska agenda koja je usvojena u julu 2015. ostvarila je impozantne rezultate. Usvojeni zakonski i podzakonski akti omogućili su najznačajniji ekonomski rast i razvoj u postdejtonskom periodu. Industrijska proizvodnja je rasla preko 4% godišnje, prerađivačka industrija preko 6%. Izvoz je rastao dvocifrenim procentima, u četiri godine ukupno 39%, najbrže je rastao turizam, skoro se udvostručio u četiri godine. Nominalni BDP je rastao prosječno 3% godišnje. Broj zaposlenih je porastao za 14% u protekle četiri godine.

Obim vanjskotrgovisnke razmjene prešao je 30 milijardi KM. Veliki pomaci u trgovini ostvareni su posljednjih godina u trgovini sa Republikom Turskom, te očekujemo da će obim razmjene najvjerovatnije ovoj godini dostići ciljanih milijardu dolara. Sa Ruskom Federacijom također bilježimo znatne pomake, posebno u izvozu hrane na rusko tržište. Ono što posebno ide u prilog napretku na ekonomskom planu jeste i činjenica da se oko 70% naših proizvoda izvozi u Evropsku uniju sa kojom imamo veoma povoljne bescarinske aranžmane. Saradnja firmi iz euroazijskih zemalja sa BiH firmama kroz Joint-Venture projekte pruža i njima iste pogodnosti.

Pored napretka u oblasti ekonomije, Bosna i Hercegovina se u proteklom periodu značajno prilbližila svom glavnom vanjskopolitičkom cilju – članstvu u Evropskoj uniji. Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU i predali smo Aplikaciju za članstvo u EU. Nakon uspješno odgovorenog seta od skoro 4.000 pitanja dobili smo Mišljenje Evropske komisije koje sadrži niz preporuka čije ispunjenje nam daje realnu šansu da uskoro dobijemo status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Dakle – pravi je čas za intenziviranje saradnje i investiranje u Bosni i Hercegovini.

Obostrano korisnu saradnju možemo ostvariti samo ako razgovaramo jedni s drugima, ako se međusobno uvažavamo i ako povrh svega osiguramo političku stabilnost uz maksimalno poštivanje principa pravne države i vladavine zakona. Na nama kao parlamentarcima i političkim predstavncima naših naroda i zemalja leži odgovornost da u svojim zemljama obezbjedimo prosperitet i napredak za sve naše građane, a onda i da se međusobno zalažemo za iste ciljeve na globalnoj agendi.

Tako će nam biti lakše da realizujemo Programodrživog razvoja2030 sa svojih 17 Globalnih ciljeva usvojenih na Samitu UN-a 2015. godine, što nam je nesumnjivo jedan od zajedničkih prioriteta. U tom smislu je važno podsjetiti da prostor Euroazije pokriva oko 65% svjetskog stanovništva, 75% izvora energije, i 40 % svjetskog GDP-a, te bi dalje unaprijeđjenje posebno ekonomske saradnje imalo pozitivne efekte kako za naše pojedinačne zemlje, tako i na čitav euroazijski prostor.

Samo uz pojačanu međusobnu interakciju možemo bolje razumjeti jedni druge, uskladiti naše zajedničke ciljeve i izgraditi korisne međuparlamentarne veze i partnerstva. Izgraditi Veliku Euroaziju.

Neka ovaj forum na koji se odazvalo više od 50 zemalja i 16 međunarodnih i međuparlamentarnih organizacija bude dokaz da to i želimo i možemo.

Hvala na pažnji!”