Ovo su gorući problemi hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini – Može li im Plenković pomoći?

MOSTAR - Obespravljenost Hrvata u Bosni i Hercegovini tema je o kojoj se puno priča, a s kojom se nitko ne bori na valjan način.

Naviku svojih prethodnika uporabio je i novi premijer Andrej Plenković te je kao prvu službeničku destinaciju na koju je otputovao odabrao Bosnu i Hercegovinu. Kako je kazao, u Sarajevo je došao u prijateljskom duhu kako bi toj zemlji pružio potporu na europskom putu, ali iza svih tih fraza koje koriste za osiguravanje dobrosusjedskih odnosa ključna tema na koju je i šef HDZ-a stavio naglasak jest pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini kojima je hrvatska država godinama maćeha te koji su u toj zemlji posve obespravljeni.

Svjestan je toga očigledno i Plenković koji je obećao kako će tijekom mandata posebnu brigu povesti upravo po pitanju ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, jer kako je naglasio, to doprinosi stabilnosti. Hrvatski premijer rekao je kako će skrb o svojem narodu u toj zemlji voditi transparentno, ali i najavio kako su sve sugestije o potrebi poštivanja načela federalizma u Bosni i Hercegovini odnose na teritorij cijele države, a ne samo Federacije Bih. Osvrnuo se i na izmjene izbornog zakona u toj zemlji osobito zbog stanja u Mostaru gdje lokalnih izbora nema godina, a dotakao se i incidenta koji se odvio na lokalnim izborima u Stocu.

– Interes je Hrvatske da se rasvijetli i sve što se tamo točno zbilo i da se izbori ponove – rekao je Plenković dodajući da je za Hrvatsku važno da se izbjegne bilo kakvo preglasavanje u BiH, a o izbornom zakonu odluke se po njemu trebaju donijeti u toj zemlji. Premijer Plenković boravak u BiH nastavit će posjetom Kiseljaku a nakon toga odlazi u Mostar gdje će boraviti i u subotu. U izaslanstvu hrvatske vlade su i njen potpredsjednik i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te predstojnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Svoj ovoj sviti unatoč predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž u svojem obraćanju javnosti navodi kako od Plenkovićeva posjeta Bosni i Hercegovini ne očekuje ništa previše.

“Čisto jedno diplomatsko, protokolarna podrška BiH, jedan potez kurtoazije da je Bosna i Hercegovina jedan od glavnih prioriteta aktualne hrvatske vlade. Ono što će biti u budućnosti, kakvo će biti ponašanje nove hrvatske vlade, prvenstveno prema Hrvatima u BiH. Hoće li to biti kako vjetar puše iz Bruxellesa, hoće li to biti kako Europska unija nalaže, hoće li oni podržavati ono što Europska unija bude diktirala, ili će podržavati ono što legitimni hrvatski predstavnici izabrani na izborima budu predlagali – tu će se vidjeti hoće li se ova nova hrvatska vlada biti učinkovita i pozitivna prema Bosni i Hercegovini, prvenstveno prema predstavnicima Hrvata” -naglasio je Raguž.

Uistinu, možda Raguž nije daleko od istine kada kaže da je Plenković iz kurtoazije posjetio tu zemlju, no otvaranje teme o Hrvatima u Bosni i Hercegovini od strane novog premijera kojemu treba dati priliku valja pozdraviti, jer hrvatski narod u toj zemlji nakon Tuđmanove smrti zanemarile su sve politike, pa i ona HDZ-ova. U tom kontekstu jasno valja spomenuti i SDP te bivše predsjednike Mesića i Josipovića u čijim mandatima Hrvatska nije vodila nikakvu politiku prema susjednoj zemlji, domovini hrvatskog naroda koji je konstitutivan, ali i najstariji narod u toj državi. Ono što su hrvatske politike sve ovo vrijeme zanemarivale je strateški i geopolitički važan položaj Bosne i Hercegovine za hrvatsku s obzirom da s Hrvatskom čini jedinstvenu cjelinu promatrajući os Vukovar-Dubrovnik.

Nedavno su građani BIH u anketi naveli tri najveća problema koja muče tu zemlju te su istaknuli kriminal, korupciju i nezaposlenost, a tome valja pridodati i opstanak Hrvata u BIH što je faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao što je uostalom i Plenković definirao.

Nema dileme, Federacija Bosna i Hercegovina nije funkcionalna, a najveći politički problem i uteg Federacije svakako je neravnopravan položaj Hrvata koji proizlazi iz dominacije Bošnjaka, odnosno Muslimana unatoč definiciji federacije kao zajedničkog entiteta Bošnjaka i Hrvata kao ravnopravnih naroda i ostalih narodnosti prema međunarodnim sporazumima. U nedavnom razgovoru za Večernji Bih potpredsjednik Akademije za znanosti i umjetnost BiH dr. sc. Božo Žepić rekao je kako Hrvati u BiH nisu stasali u državotvoran narod koji zna što želi, a hrvatsku razjedinjenost nazvao je najvećim problemom, a problema u ovoj bačvi baruta očigledno ima mnoštvo. Hoće li i koliko će na bolji status Hrvata utjecati politika novog premijera Andreja Plenkovića ostaje za vidjeti.