Vijeće Evropske unije danas je objavilo zaključke o ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, kao i u Republici Turskoj.

Kako se navodi, Bosna i Hercegovina je podnijela svoj Program ekonomskih reformi za period od 2022. godine 31. januara 2020.

“Privredna aktivnost je usporila tokom 2019. godine, uglavnom odražavajući se na usporavanje privatne potrošnje, rast investicija i slabiju vanjsku potražnju za robom, a što se dijelom nadoknadilo povećanjem prihoda od turizma. Do povećanja zaposlenosti je došlo zahvaljujući aktivnih mjera na tržištu rada, dok je sve veća emigracija dovela do porasta pritiska na nominalne plaće. Ipak, zahvaljujući niskim uvoznim cijenama, inflacija je ostala niska”, kaže se u zaključcima.

Izbijanje pandemije koronavirusa, navodi se, naglo je pogoršalo proces koji je već krenuo prema dole, a posebno je utjecalo na transport i turizam.

“Da bi nadoknadili negativne efekte krize vlast BiH je poduzela mjere za rješavanje smanjenja likvidnosti omogućavajući domaćinstvima i preduzećima odlaganje otplate kredita i plaćanja poreza. Zajedno s drugim mjerama za osiguranje finansijske pomoći za ublažavanje ekonomskog utjecaja krize to će neminovno dovesti do privremenog pogoršanje fiskalne pozicije. Međutim, omjer javnog duga trenutno je još uvijek prilično nizak ( oko 30% BDP-a) i troškovi kamata su prilično povoljni što je rezultat visokog udjela koncesijskog finansiranje. Nakon što nestane tzv. privremeni šok, treba poduzeti napore na ubrzanom ekonomskom oporavku i otpornost zemlje poboljšavajući kvalitet javnih finansija i to preusmjeravanjem javne potrošnje prema obrascu koji podržava rast i ciljanu socijalnu potrošnju”, navodi se u dokumentu EU.

Dalje se navodi da je monetarna politika i dalje usidrena oko aranžmana valutnog odbora, koji uživa povjerenje šire javnosti i pruža stabilnost unutar složenih institucija.

Što se tiče finansijske stabilnosti, bankarski sistem u cjelini pokazuje snažan kapital i likvidnost, ali pravni okvir treba dalje ojačati. Vlasti su usvojile set
mjera, ali konačni zakon o osiguranju depozita još nije, a to je ključni element
za sanaciju banaka.

“Dinamički porast potrošačkih kredita opće namjene potencijalno predstavlja rizik finansijske stabilnosti i zahtijeva njegovo praćenje. Što se tiče određenih strukturnih reformi, glavni izazovi koje postavlja pandemija povezani su
a jačanjem javnog zdravstvenog sektora, očuvanja zaposlenosti i poboljšanje socijalne zaštite, odnosno poboljšanja poslovnog okruženja i pružanja podrške privatnom sektoru”, ističe se u zaključcima.

Pandemija je, kaže se, dobro potresla bh. zdravstveni sistem, te je potrebno što skorije otkrivanje nedostatka, adekvatno i održivo finansiranje.

“Pandemija sada ugrožava radna mjesta. Sheme socijalne pomoći i pomoći za nezaposlene se nedovoljno financiraju i ne pružaju dovoljno pokrivenost i odgovarajuće koristi. Glavni dio se odnosi na socijalne naknade ratnim veteranima, a samo mali dio troši se na invalide. Preduzeća, posebno mala i srednja , samozaposleni i mala porodična preduzeća, znatno su pogođena pandemijom i treba im hitna podrška, takva da im osigurava likvidnost i dodatno ublažava veliko porezno opterećenje”, kaže se, između ostalog, u ovim zaključcima.