fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
Ilustracija: Pixabay

HIPOHONDRIJA Kada briga o zdravlju postaje pretjerana?

Autor: Dnevno.ba

Osobe koje pate od hipohondrije imaju uporan strah da imaju ozbiljnu ili po život opasnu bolest unatoč malo ili nimalo simptoma. Lijekovi i kognitivno bihevioralna terapija (KBT) mogu biti od pomoći.

Što je hipohondrija?

Osobe s hipohondrijom imaju nerealan strah da imaju ozbiljnu bolest ili pak strah da su pod velikim rizikom da se razbole. Mogu pogrešno tumačiti tipične tjelesne funkcije kao znakove bolesti.

 

Čak i nakon što liječnički testovi ne pokažu probleme, ljudi s hipohondrijom i dalje su zaokupljeni idejom da da su ozbiljno bolesni. Stalne zdravstvene brige mogu ozbiljno ometati njihovu svakodnevnicu.

Uzroci hipohondrije

Znanstvenici smatraju da su pod povećanim rizikom od obolijevanja osobe koje:

imaju traumu iz djetinjstva, kao što je zlostavljanje ili zanemarivanje
su proživjele ekstremni stres
imaju obiteljsku povijest oboljelih od hipohondrije ili drugih anksioznih poremećaja
imaju drugih problema s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije
su pretrpjele tešku traumu poput silovanja ili fizičkog/emocionalnog zlostavljanja

Koji su simptomi poremećaja?

Osobe s hipohondrijom imaju trajni, ali nerealni strah da će biti ozbiljno bolesni. Konkretna bolest zbog koje se brinu često se mijenja.

Neki ljudi mogu zapravo imati dijagnosticiranu tjelesnu bolest. Ali zbog hipohondrije mogu osjećati da je njihovo stanje teže nego što jest.

Simptomi uključuju:

Izbjegavanje ljudi ili mjesta zbog brige da ćete se razboljeti.

Stalno istraživanje bolesti i simptoma.

Preuveličavanje simptoma i njihove ozbiljnosti (na primjer, kašalj postaje znak raka pluća).

Visoka razina tjeskobe za zdravlje.

Opsjednutost normalnim tjelesnim funkcijama, poput otkucaja srca.

Pretjerano dijeljenje simptoma i zdravstvenog stanja s drugima.

Opetovano provjeravanje znakova bolesti, kao što je mjerenje krvnog tlaka ili temperature.

Nemir zbog normalnih tjelesnih funkcija poput plinova ili znojenja.

Liječenje

Ciljevi liječenja usmjereni su na poboljšanje kvalitete života smanjenjem simptoma. Tretmani uključuju:

Antidepresive koji će vam pomoći da se osjećate manje tjeskobno i/ili depresivno.

Kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT) za razgovor o strahovima i tjeskobama i učenje zdravih načina za suočavanje.

Prevencija

Nažalost, ne postoji poznata prevencija protiv bolesti anksioznog poremećaja. Međutim, pružanje podrške i razumijevanja oboljeloj osobi može pomoći u smanjenju ozbiljnosti simptoma i pomoći joj da se nosi s poremećajem, piše Direktno.

Autor: Dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});