7DNEVNO: Rusija, Srbija i Republika Srpska otvaraju bosanski front!

BANJA LUKA - Dok traju bitke za bliskoistočna vrata i središnji dio strateški važnog kopnenog koridora koji povezuje Europu i njenu EU s Bliskim istokom, na jugoistoku Europe ruska politika preko posrednika Srbije i BiH entiteta Republika Srpska, upravo postavlja bojišnicu za kontrolu europskih vrata koridora. Time je pokrenula geopolitičke procese koji se više ne mogu zaustaviti i koji će promijeniti lice jugoistočne Europe i Balkana.

Bilo je samo pitanje dana kada će ruska politika pokrenuti kriznu dinamiku na balkanskim prostorima duboko iza prvih crta NATO rasporeda, iza leđa Rumunjske, Bugarske i Madžarske. Koliko se god u ovim trenucima činilo nevjerojatno, banalno i bizarno, Dodikov referendum ipak je poslužio kao okidač geopolitičkih procesa na crti regionalnog i globalnog sučeljavanja Zapada i Rusije.

Predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, u Moskvi je neposredno pred nedavno održani referendum o Danu Republike Srpske, koji udara temelje izdvajanju tog entiteta iz BiH, primio sam ruski predsjednik Vladimir Putin, a u ovim trenucima dok se predsjednik Srbije Tomislav Nikolić u Moskvi sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na teritoriju Srbije održavaju se zajedničke vježbe srpskog i ruskog zrakoplovstva „Bars 2016“. Potpuno je sigurno da iza svakog poteza Beograda i Banja Luke, koji polako zagrijavaju balkanski kotao u NATO-ovom zaleđu, stoji – Moskva.

Ruski geopolitičari blisko povezani s vrhovima ruske političke moći i stvarnim kreatorima ruske politike prema jugoistočnoj Europi, u studijama svojih think-tankova sasvim otvoreno iznose konkretne modalitete te politike. Tako ruski think-tank “Katehon”, kojeg je osnovao i kojeg financira milijarder Konstantin Malofejev, blizak ruskom predsjedniku Putinu, 23. siječnja ove godine objavljuje rad autora Jafe Arnolda pod naslovom “Bosna 2016: Sudbina Republike Srpske je sudbina Srbije i Rusije“ u kojem se analizira strateški značaj Republike Srpske i Srbije za rusku politiku na prostoru jugoistočne Europe. Arnold tvrdi da je “područje bivše Jugoslavije ponovno postalo bojište suprotstavljenih geopolitičkih projekata atlantističkog Zapada na čelu s EU-om i SAD-om i projekta euroazijske integracije predvođene Rusijom. Balkan je ključ za oba projekta“, pri čemu je „bosanski front također ponovno otvoren“.

Prema Arnoldu, odlučno uvezivanje Srbije u rusku geostratešku agendu na jugoistoku Europe omogućilo bi ruskoj politici ono što nikada u povijesti do sada nije uspjela – pristup Sredozemnom moru i otvaranje vrata prodoru ruskih geoekonomskih i geopolitičkih opcija izraženih u eurozijskom projektu na srednju i jugoistočnu Europu. Pritom su Republika Srpska i njen Moskvi naklonjeni predsjednik Dodik, istodobno i okidač geopolitičke dinamike koja bi to omogućila i sredstvo pritiska na Beograd, ukoliko bi on ipak ozbiljno krenuo putevima euroatlantskih integracija.

Arnoldova analiza nastavlja se na rad srpskog političkog analitičara Stevana Gajića s beogradskog Instituta za europske studije, kojeg je također objavio „Katehon“ pod naslovom – “Zašto je Bosna važna za Rusiju” u kolovozu prošle godine. Gajić tvrdi da “njen geopolitički položaj, čini Bosnu poljem intenzivne borbe za utjecaj, i ona bi u svjetlu današnjih odnosa sa Zapadom trebala biti jedan od fokusa ruske strategije. Nakon perioda geopolitičkog povlačenja, Rusija je odlučila vratiti se na balkanski poluotok, međutim za razliku od 19. stoljeća, sada Rusija može računati samo na Srbe kao pouzdan faktor, jer su oni jedina politička snaga na poluotoku koja nije u okviru NATO-a i EU.”

Gajić upozorava da je to “moguće samo ako Srbi na Balkanu znatno ojačaju politički, vojno i ekonomski”, pa zaključuje: “ Čini se da je ovo postalo jasno i Kremlju, sudeći po njegovom ponašanju u regiji.“

Tko stoji iza Think-tank “Katehon-a”

Think-tank „Katehon“ osnovan je sa ciljem promicanja euroazijskih integracija, a analitičari koji sudjeluju u njegovom radu direktno su povezani s ruskim državnim aparatom i obavještajnim agencijama. Osnivača i predsjednika Nadzornog odbora „Katehona“, milijardera Konstantina Malofejeva, Europska unija, Ukrajina i SAD povezuju s financiranjem ruskih separatista na istoku Ukrajine, a premijer samoproglašene republike Donjeck je njegov je bivši zaposlenik.

Malofejevu je zabranjen ulazak u EU, a financijska sredstava u zapadnim bankama su mu blokirana. Članovi Nadzornog odbora „Katehona“ su ekonomist Sergej Glazyev, savjetnik predsjednika Vladimira Putina za euroazijske integracije, bivši poslanik u Dumi, ministar i član Ruske akademije znanosti, Leonid Rešetnjikov, bivši načelnik analitičke uprave ruske obavještajne službe i ravnatelj ruskog Instituta za strateška istraživanja, Andrej Klimov, član Odbora za međunarodne odnose Dume, Aleksandar Makarov i poznati kontroverzni ruski geopolitičar Aleksandar Dugin, član savjetodavnog doma predsjednika Dume i predavač na moskovskom sveučilištu Lomonosov. Smatra ga se začetnikom ideje euroazijske integracije i jednim od kreatora ruske vanjskopolitičke doktrine.